Međunarodna galerija portreta Tuzla digitalizira najznačajnija djela

Oko 2.100 djela koje baštini Međunarodna galerija portreta Tuzla uskoro će biti digitalizirano.

Radi se o dvije kolekcije – “Tito u djelima likovnih umjetnika” i “Ismet Mujezinović”. Obje su 2013. godine proglašene nacionalnim spomenicima BiH.

Kolekcija “Ismet Mujezinović” broji 2.085 djela i rađena su tehnikom ulja na platnu, crteža i olovke, dok kolekcija “Tito u djelima likovnih umjetnika” broji 85 djela i nju su radili najznačajniji umjetnici bivše Jugoslavije, među kojima i Ismet Mujezinović, Božidar Lah te Božidar Jakac.

Pored te dvije zbirke, bit će digitalizirana i kompletna dokumentarna arhivska građa.

– Riječ je o ukupno 1.000 dokumenata, 300 fotografija, filmova. Susretali smo se i s određenim poteškoćama, jer su slike koje smo obrađivali velikog formata i radili smo s dijelovima slika kako bismo dobili pravi format slike. Sva će digitalizovana građa biti postavljena na našu web stranicu – rekao je Mirza Korlatović iz Međunarodne galerije portreta Tuzla.

Nataša Perić iz Muzeja Sjeveroistočne Bosne kaže da je digitalizacija umjetničkih djela, kao i arhivska građa veoma bitna za sve kulturne radnike koji se bave zaštitom i prezentacijom kulturno-historijskog naslijeđa.

– Digitalizacija je ozbiljan pristup zaštiti našeg kulturnog i historijskog naslijeđa. Također, to je mnogo lakši način prezentovanja umjetničkih djela, historijske građe i dokumentacije. I Muzej Sjeveroistočne Bosne je krenuo s digitalizacijom umjetničkog dijela muzejskog fonda, ali nismo uspjeli završiti proces zbog nedostatka finansijskih sredstava – istaknula je Perić.

Projekat digitlizacije podržalo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH.

– Prvi i najvažniji cilj projekta je zaštita ove građe te da se svima, koji nisu fizički u mogućnosti posjetiti izložbu, omogući pristup sadržaju dokumenata koji se nalaze u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla – ustvrdio je Senad Begović iz Centra za kulturu Tuzla.

Osim umjetničkih djela koja će se raditi u digitalnoj formi, postoji još obilje materijala koje će biti digitalizovano, a sortirano je u arhivsku datotetku i hemeroteku koje su za sada u štampanoj formi.

(FENA)