Prosječna osoba pojede najmanje 50.000 čestica mikroplastike godišnje i udahne otprilike još toliko, pokazuju rezultati prve studije koja istražuje unošenje plastičnog otpada u ljudski organizam, objavio je Guardian.
Prevod: Robert Jandrić, AbrašMEDIA
Pravi broj vjerojatno će biti višestruko veći, budući da je samo mali broj prehrambenih namirnica i pića analiziran na kontaminaciju plastikom. Naučnici tvrde da konzumiranje flaširane vode drastično povećava broj unešenih čestica.
Utjecaj unošenja mikroplastike na zdravlje nije poznat, ali pretpostavlja se da bi mogla oslobađati otrovne tvari. Neki dijelovi su dovoljno mali da prodru u ljudsko tkivo, gdje mogu izazvati imunološke reakcije.
Zagađenje mikroplastikom nastaje uglavnom raspadanjem plastičnog otpada i čini se da je prisutno širom planete. Istraživači svuda pronalaze mikroplastiku; u zraku, tlu, rijekama i najdubljim okeanima širom svijeta.
Otkrivene su u flaširanoj vodi i vodi iz česme, plodovima mora i pivu. U oktobru su prvi put pronađene u uzorcima ljudske stolice, potvrđujući da ljudi gutaju čestice.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Science and Technology, prikupilo je je podatke iz 26 prethodnih studija koje su mjerile količine mikroplastičnih čestica u ribama, školjkama, šećeru, soli, pivu, vodi te zraku u gradovima.
Naučnici su zatim iskoristili smjernice za prehranu, koje je izdala američka vlada, kako bi izračunali koliko će čestica ljudi pojesti tokom godine dana. Procijenili su da odrasli godišnje pojedu oko 50.000 mikroplastičnih čestica, a djeca oko 40.000.
Međutim, većina vrsta hrane i pića nije testirana, što znači da je studija procijenila samo 15% od ukupno unešenih kalorija. “Ne znamo mnogo. Postoje velike praznine u podacima koje je potrebno popuniti”, rekao je Kieran Cox sa Univerziteta Victoria u Kanadi, koji je vodio istraživanje.
Ostale namirnice, kao što su kruh, prerađeni proizvodi, meso, mliječni proizvodi i povrće, mogu sadržavati jednako toliko plastike, dodao je. “Vrlo je vjerovatno da će u njima biti velike količine plastičnih čestica. Moguće je da unosite i na stotine hiljada”.
Neki od najpouzdanijih podataka su o vodi. Flaširana voda u prosjeku sadrži 22 puta više mikroplastike od vode iz česme. Osoba koja je pila samo flaširanu vodu unosila je 130.000 čestica godišnje samo iz tog izvora, kažu istraživači, u usporedbi sa 4.000 iz vode iz česme.
Naučnici ne znaju šta se događa kada se mikroplastika udahne, ali nova studija pretpostavlja da će se “većina udisanih čestica progutati”, a ne iskašljati ili iskihati. Istraživači su takođe procijenili da bi mikroplastične čestice koje se natalože na jedan obrok dnevno mogle dodati još nekoliko desetina hiljada na godišnju konzumiranu količinu.
Cox je pojasnio da djelovanje na ljudsko zdravlje još nije poznato, ali je rekao da su progutane čestice “visoki rizik izloženosti u smislu količine unešene mikroplastike. To bi moralo predstavljati upozorenje”.
Stephanie Wright, sa King’s Collegea u Londonu, koja nije bila uključena u istraživanje, izjavila je: „Ove trenutne procjene upućuju na to da je izloženost mikroplastici relativno niska u usporedbi sa drugim česticama. Na primjer, procijenjeno je da prosječna zapadnjačka ishrana svakoga dana izlaže potrošače milijardama mikročestica titan-dioksida, koji se često nalazi u aditivima. Međutim, ono što relativno niska izloženost mikroplastici predstavlja za zdravlje nije poznato.”
Glavni naučni savjetnici Europske komisije objavili su u aprilskom izvještaju: “Dokazi [o ekološkim i zdravstvenim rizicima mikroplastike] pružaju temelj za istinsku zabrinutost i primjenu mjera opreza.”
Zaključili su: “Rastući naučni dokazi o opasnostima od nekontrolisanog zagađenja mikroplastikom, u kombinaciji s njenom dugotrajnosti i nerazgradivosti, sugeriše da treba poduzeti razumne i proporcionalne mjere kako bi se spriječilo oslobađanje mikroplastike.”
Cox je rekao da je istraživanje promijenilo njegovo vlastito ponašanje. “Definitivno se udaljavam od plastične ambalaže i pokušavam izbjeći vodu u bocama što je više moguće”, izjavio je.
“Uklanjanje plastike za jednokratnu upotrebu iz vašeg života i podrška kompanijama koje se udaljavaju od plastične ambalaže imaće ne-mali utjecaj”, rekao je Cox. – Činjenice su jednostavne. Proizvodimo mnogo plastike i ona završava u ekosistemima, kojih smo i mi dio.”
(AbrašMEDIA)