Iz posljednjih dešavanja i problema vezanih za odlaganje otpada na gradskoj deponiji u Mostaru jasno je da jednom ovako važnom pitanju nadležne strukture nisu prišle sa dovoljno odgovornosti. Opasnosti po zdravlje građana, uništavanje prirodnih bogatstava naše zemlje ali i krajne negativan uticaj po imidž Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije samo su neke od direktnih posljedica takvog neodgovornog odnosa.
Piše Denis Čarkadžić, Istinomjer.ba
Problem odlaganja otpada u BiH prisutan je već duže vrijeme, a ovoga puta je grupa građana Mostara skrenula pažnju na urgentnost njegovog sistemskog rješavanja.
Podsjećamo, na konferenciji za štampu Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura, održane 28.05.2019. godine, mještanin naselja Vrapčići, Nijaz Hodžić govoreći o “ekološkoj bombi” u blizini deponije Uborak, ustvrdio je da su u “potoku koji protiče kroz naselje, te se ulijeva u Neretvu, mještani u posljednje vrijeme primjetili crni mulj” najavljujući da građani “uskoro namjeravaju svojim tijelima blokirati njezin rad”.
U međuvremenu, javnosti je predočen Izvještaj hemijske analize parametara dehidriranog mulja sa postrojenja otpadnih voda u Mostaru koji je na zahtjev JP “Vodovod”, Mostar 13.03.2019. godine sačinio Federalni zavod za agropedologiju. U Izvještaju se tako pored ostalog zaključuje:
Na osnovu izvršenih analiza u labarotoriju Federalnog zavoda za agropedologiju i dobijenih rezultata mulja došli smo do zaključka da: sadržaj PAH-ova u mg/kg, sadržaj TPH u mg/kg, sadržaj PCB u mg/kg, sadržaj drini, dieldrini, eldrini u mg/kg, HCH spojevi u mg/kg su iznad referentne vrijednosti.
Naprijed navedene hemijske analize ukazuju da upotreba mulja u poljoprivredne svrhe nije moguća. Pored povećanih vrijednosti naprijed navedenih spojeva koje smo ustavnovili hemijskom analizom došli smo do spoznaje da predmetni mulj nije ni sterilisan što ga kao takvog i po tom parametru isključuje iz upotrebe u poljoprivredi. To su ujedno i ograničavajući faktori za upotrebu mulja u poljoprivrednoj proizvodnji. Mišljenja so da se predmetni mulj ne može koristiti kao kondicioner na poljoprivrednom zemljištu ali da može/treba odlagati na uređenoj gradskoj deponiji.
Federalni zavod za agropedologiju, 13.03.2019.
Da je određena količina spornog mulja prethodno već završila u krugu J.P. “Deponija” Mostar, potvrdio je i federalni urbanističko-ekološki inspektor, Ejub Salkić. Kako je Salkić rekao, “inspektori su pomno pročešljali deponiju Uborak i uočili da je dopremljeno šest tona otpada s pročistača za otpadne vode.”
Reagovao je i direktor J.P. “Deponija” Mostar, Abdurahman Bećirović potvrdivši “da to traje već nekoliko mjeseci otkako su od njega nadležni iz Gradske uprave Mostara zatražili da se mulj odlaže na deponiji”:
Usprotivio sam se, jer su rezultati analize pokazali i do čak sto puta veće od dozvoljenih vrijednosti bakra, cinka, olova, kadmija i žive. Upozorio sam sve nadležne da odmah reaguju i zatražio mjere zabrane.
Abdurahman Bećirović, 01.06.2019.
Bećirović je još ustvrdio da je mulj dovezen “pod krinkom komunalnog otpada”, te da je povodom toga odmah zatražena reakcija svih nadležnih institucija.
Da je iz Ministarstva okoliša i turizma Vlade FBiH data okolinska dozvola u kojoj se kaže da će se dehidrirani mulj odlagati na uređenoj gradskoj deponiji potvrdila je i glavna savjetnica gradonačelnika Mostara, Radmila Komadina, napominjući da je zbog “problema odlaganja mulja na deponiji, zatražen hitan sastanak s predstavnicima Ministarstva i “Deponije“.
U međuvremenu, u skladu sa najavom Nijaza Hodžića, 10.06.2019. godine započeli su protesti građana ispred deponije Uborak kojom prilikom je blokiran daljni dovoz otpada na deponiju, ali i izneseni “zahtjevi za nadležne” u kojima su prosvjednici između ostalog tražili “zaustavljanje daljnjeg dovoza smeća i kancerogenog mulja s pročistača, hitnu sanaciju cjelokupnog područja deponije, ali i ostavku direktora deponije”.
Blokada je trajala punih deset dana, te su se u tom periodu usljed nemogućnosti odlaganja otpada na deponiju, velike količine otpadnog materijala nagomilale na području čitavog Grada Mostara.
Ističući da će se “pokušati pronaći rješenje s građanima koji blokiraju deponiju Uborak, zbog čega se danima ne odvozi smeće iz Mostara, ali da u suprotnom nije isključeno ni djelovanje policije”, gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić je pored ostalog izjavio:
Ja sam optimističan jer mi smo ovdje iskazali volju da zajedničkom saradnjom riješimo problem. Mostaru prijeti ekološka katastrofa, a tolike količine otpada prijete epidemiološkoj situaciji i pojavi zaraznih bolesti, što bi izazvalo daleko teže posljedice gdje bi se preispitivalo šta je čija odgovornost, što nikome od nas ne treba. Uvjeren sam da ćemo ovo riješiti i potpuno raumijem nezadovoljstvo građana.
Ljubo Bešlić, 17.06.2019.
Ubrzo zatim uslijedilo je novo obraćanje gradonačelnika Bešlića u kojem je obavijestio javnost da će “ukoliko do 20.06.2019. godine do 12 sati ne dođe do deblokade biti proglašeno stanje tehničke nepogode” prilikom koje će Štab civilne zaštite Grada Mostara preuzeti upravljanje svim segmentima, a neprovođenje odluka Štaba smatrat će se krivičnim djelom:
Molimo naše sugrađane da deblokiraju deponiju jer prijeti velika opasnost od zaraze po stanovništvo. Na vanrednoj sjednici donijeli smo odluku da sutra u 12 sati, ukoliko deponija ne bude deblokirana i ne krene odvoz smeća, stupi na snagu Odluka o proglašenju stanja tehničke nepogode.
Ljubo Bešlić, 19.06.2019.
Ipak, do aktiviranja pomenute odluke nije došlo jer je na sastanku održanom 20.06.2019. godine u prijepodnevnim časovima, između gradonačelnika Mostara i mještana sjevernog dijela tog grada postignut dogovor a deponija odblokirana, te je dovoz otpada počeo tog jutra u 11 časova.
Nakon sastanka gradonačelnik Bešlić je iskazao zadovoljstvo dogovorenim te pored ostalog dodao “da je uradio sve što je i obećao ranije, bez obzira na to što nije potpisan dokument”:
Poslali smo inicijativu Vladi FBiH za izmještanje postojeće deponije i Vladi HNŽ-a smo poslali isti dokument. Poslali smo federalnoj inspekciji da kontrolira rad svega onoga što smo rekli da se ne vozi dakle animalni i medicinski otpad. Izdali smo nalog inspekciji grada za kontrolu svih onih koji se bave prometom mesa i mesnih prerađevina da vidimo s kim imaju ugovor i tko to radi, jer u BiH ima ovlaštenih kuća koje to mogu raditi, međutim da provjerimo poštuje li se to. Županijskom ministarstvu i inspekciji koji su nadležni za pitanje medicinskog otpada naređeno je da isto to urade i kontroliraju.
Ljubo Bešlić, 20.06.2019.
Kako je rečeno, u skladu sa dogovorom formirati će se tim koji će imati predstavnike lokalnog stanovništva, Josipa Kožula, Nijaza Hodžića i Amera Hujdura, ali biti i sačinjen od ljudi stručnjaka koji se bave ovom problematikom s razine grada, kantona i Federacije BiH.
I sam Nijaz Hodžić, predstavnik inicijative građana “Jer nas se tiče” izrazio je zadovoljstvo ishodom sastanka uz nadu da će se dogovoreno poštovati:
To nam je najvažnije, tj. da na Uborku ne bude novih deponija i jama. Nas trojica smo u inicijativi, nadam se da ćemo napraviti širi tim i da će se što prije riješiti problem, da se uđe u nove investicije i u jedan novi program odlaganja i reciklaže. Govorili smo o problemima koje imamo i oko deponije, nadam se da će pomoćnici gradonačelnika to ozbiljno shvatiti da to riješimo. Jer oko deponije ima puno problema, nadam se da ćemo to očistiti, kao što ćemo očistiti i grad od smeća, da i se ovdje oko kontjenera i deponije očisti i dezinficira. Uputit će se zahtjev i inspekcijskim službama, da se to sve uradi u što kraćem roku.
Nijaz Hodžić, 20.06.2019.
Kao ni mnoge druge oblasti, ni upravljanje otpadom nije uređeno na nivou države, te je osnovni zakonski okvir koji reguliše ovu oblast u Bosni i Hercegovini uspostavljen 2002. i 2003. godine usvajanjem entitetskih zakona: Zakona o upravljanju otpadom u Federaciji BiH, te Zakonom o upravljanju otpadom Republike Srpske. U skladu sa zakonskim obavezama, usvojen je i Federalni plan upravljanja otpadom 2012. – 2017. godine.
Međutim, još tada je Ured za reviziju institucija u FBiH u zaključku dokumenta pod nazivom “Određene mjere iz Federalnog plana upravljanja otpadom nisu implementirane u zadatim rokovima“ naveo da se “opredjeljenja vlasti u ovoj oblasti ne ostvaruju planiranom dinamikom”, te se “procjenjuje da nadležne institucije kasne u provođenju planiranih mjera.” Revizorski tim je dalje zaključio “da institucije na svim nivoima nisu efikasne u implementiranju planiranih mjera iz Strategije zaštite okoliša 2008. – 2018.godine i Federalnog plana upravljanja otpadom 2012. – 2017.godine.”
Osim toga, dokument Ureda za reviziju zaključuje i da nije donesen Federalni plan upravljanja opasnim otpadom i da “niži nivoi vlasti koji su usvojili Planove upravljanja otpadom, su u nedovoljnoj mjeri implementirali zacrtane cilljeve, dok u većini kantona, odnosno opština ovi dokumenti nisu doneseni. Pored toga u većini kantona i opština nisu pripremljene studije izvodljivosti za regiju i određene lokacije na osnovu istražnih radova za Regionalne centre upravljanja otpadom.” U skladu sa navedenim zaključcima date su i preporuke kako za Federalno ministarstvo okoliša i turizma, tako i za nadležna kantonalna ministarstva, te jedinice lokalne samouprave.
Iz posljednjih dešavanja i problema vezanih za odlaganje otpada na gradskoj deponiji u Mostaru jasno je da jednom ovako važnom pitanju nadležne strukture nisu prišle sa dovoljno odgovornosti. Opasnosti po zdravlje građana, uništavanje prirodnih bogatstava naše zemlje ali i krajnje negativan uticaj po imidž Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije samo su neke od direktnih posljedica takvog neodgovornog odnosa. Taj i takav odnos morati će biti promijenjen, primarno zbog navedenih razloga, ali i nametanja standarda od strane Evropske unije kojoj BiH, u skladu sa stavovima svih relevantnih političkih aktera, teži.