Prema novom izvještaju Ujedinjenih naroda, svjetsko stanovništvo će narasti za čak dvije milijarde ljudi u sljedećih 30 godina, od trenutnih 7,7 milijardi na 9,7 milijardi ljudi do 2050. godine, ali taj rast neće biti ravnomjeran.
Dok će u nekim zemljama stanovništvo nastaviti s rastom, u drugim će početi opadati, u trećim će se već aktualni pad dodatno ubrzati, a među njima su zemlje regije.
Izvještaj pod imenom “Izgledi za svjetsko stanovništvo 2019. godine,” koji je objavio Ekonomsko-socijalni savjet UN-a, iznosi pregled globalnih demografskih obrazaca i predviđanja.
Studija zaključuje da bi svjetsko stanovništvo moglo konačno prestati rasti krajem ovog vijeka, na vrhuncu od gotovo 11 milijardi ljudi.
Pola stanovništva u devet zemalja
Najveći rast do 2050. godine imat će Indija, koja će prestići i Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu.
To će se, prema ovim predviđanjima, dogoditi oko 2027. godine.
Na samo devet zemalja otpast će čak polovina ukupnog svjetskog rasta stanovništva: Indiju, Nigeriju, Pakistan, Demokratsku Republiku Kongo, Etiopiju, Tanzaniju, Indoneziju, Egipat i SAD.
Ipak, iako će rast na globalnom nivou potrajati sve do kraja vijeka, on će se usporiti zahvaljujući globalnom padu u stopama fertiliteta.
Već je u 27 zemalja od 2010. godine do danas populacija opala za najmanje jedan posto zbog niskih stopa fertiliteta.
Do 2050. godine taj broj porast će na 55 zemalja, predviđa UN u izvještaju, čak će i Kina imati pad od 2,2 posto, odnosno 31,4 miliona stanovnika do 2050. godine.
Nastavak rasta životnog vijeka
Životni vijek će i dalje rasti, sa trenutnog globalnog prosjeka od 72,6 godina na procijenjenih 77,1 godinu 2050. godine.
Do 2050. godine se očekuje da će svaki šesti čovjek (16 posto) na svijetu biti stariji od 65 godina.
Broj starijih od 80 godina porast će sa 143 miliona danas na čak 426 miliona 2050. godine.
Već je 2018. godine svijet u cjelini došao do historijske prekretnice – prvi put je broj starijih od 65 godina prešao broj djece s manje od pet godina.
Najveći pad stanovništva imat će Litvanija, Bugarska i Letonija, s padom populacije većim od 20 posto.
Slijede Ukrajina, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, koja će imati pad stanovništva od oko 18 posto.
Migracije će, očekivano, predstavljati značajan faktor u demografskim promjenama, navodi se u izvještaju.
Migracije i demografske promjene
Devet zemalja, Srbija, Ukrajina, Bjelorusija, Estonija, Mađarska, Njemačka, Italija, Rusija i Japan, primit će dovoljno migranata da ponište posljedice iseljavanja i prirodnog pada i ostanu iznad nule po kretanju stanovništva.
Hrvatska će po ovom izvještaju biti u drugoj kategoriji zemalja, onih u kojima je iseljavanje veće od useljavanja, što, uz negativni prirodni priraštaj, samo ubrzava ukupni pad stanovništva.
U ovoj kategoriji su i Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka Poljska, Portugal, Letonija, Litvanija, Moldavija i Rumunija.
(Agencije)