Izbori u nedjelju u njemačkim saveznim pokrajinama Saskoj i Brandenburgu mogli bi znatno ojačati pozicije desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), posebice njezinog ekstremnog krila i dovesti do potresa na njemačkoj političkoj sceni.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, AfD bi na izborima za pokrajinski parlament u Saskoj mogao osvojiti čak 25 posto glasova što je samo nekoliko postotnih bodova manje od vladajućeg CDU-a (29 posto).
Socijaldemokratima (SPD) i u ovoj saveznoj pokrajini s predviđenih osam posto glasova prijeti još jedan povijesni poraz.
Na trećem mjestu se s 15 posto nalazi stranka Ljevica, nasljednica nekadašnje Socijalističke partije jedinstva u Istočnoj Njemačkoj.
U Brandenburgu, ljevičarskoj utvrdi, AfD prema ispitivanju instituta INSA od 27. kolovoza, podržava 21 posto glasača, jednako kao i SPD.
Iako je, zbog toga što ostale stranke odlučno odbijaju suradnju s desnim populistima, gotovo isključeno da AfD nakon izbora u ovim saveznim pokrajinama dođe na vlast, njegovo jačanje bi moglo dodatno promijeniti odnose i na saveznoj razini gdje se koalicija demokršćana i socijaldemokrata na čelu s kancelarkom Angelom Merkel već dulje vrijeme nalazi na staklenim nogama.
‘Stranka Angele Merkel i njezin CDU su posljednjih godina izgubili podršku birača kako na saveznoj tako i na lokalnoj razini’, kaže za agenciju dpa politolog Arndt Leininger sa Slobodnog sveučilišta Berlin.
On smatra da bi dodatni uspjeh AfD-a u istočnim saveznim pokrajinama, te posebice pobjeda AfD-a u Saskoj, mogao CDU gurnuti udesno.
‘To bi dodatno ugrozilo stabilnost koalicije sa SPD-om koji bi nakon izbora na istoku zemlje ponovno mogao dovesti u pitanje koaliciju na saveznoj razini’, kaže politolog.
Raspad koalicije i prijevremeni izbori u Njemačkoj bi mogli označiti i prijevremeni silazak Angele Merkel s političke scene. Njemačka kancelarka je krajem prošle godine mjesto predsjednice CDU-a prepustila Annegret kramp-Karrenbauer te je najavila povlačenje s političkih funkcija nakon isteka mandata aktualne vlade.
AfD se posebice na istoku zemlje (gdje živi samo 17 posto od 83 milijuna građana Njemačke), etablirao kao stranka koja ugrožava pozicije velikih tzv. ‘narodnih’ stranaka SPD-a i CDU-a.
Uspjeh AfD bi mogao baciti i sjenu na ovogodišnju proslavu 30. godišnjice pada Berlinskog zida. Stranka na svojim skupovima tradiciju prosvjeda koji su doveli do pada Berlinskog zida rado instrumentalizira za vlastite potrebe.
‘Zašto smo 1989. izišli na ulice i tražili više demokracije i doprinijeli padu Zida? Da bi nas 30 godina kasnije bili vrijeđali i nazivali nacistima samo zato što ukazujemo na katastrofalne posljedice masovnog useljavanja’, rekao je nedavno na predizbornom skupu predsjednik AfD-a za Brandenburg Andreas Kalbitz.
Tradiciju masovnih prosvjeda građana DDR-a svojata i Bjoern Hoecke, predsjednik AfD-a u saveznoj pokrajini Tiringiji, gdje se u listopadu također održavaju izbori za lokalni parlament.
Hoecke, koji dolazi sa zapada zemlje, također u prvom licu govori kako se narod na istoku Njemačke krajem devedesetih borio za više demokracije, a sad mu ‘žele začepiti usta’.
AfD koji je počeo kao stranka konzervativne građanske klase na zapadu zemlje s borbom protiv eura kao glavnom agendom, a potom je doživio uzlet nakon izbjegličkog vala 2015. kada se usredotočio na sporno pitanje izbjeglica i stranaca u Njemačkoj.
To mu je, iako u ovim dijelovima zemlje gotovo da i nema stranaca, donijelo ogromnu popularnost na području bivše Istočne Njemačke.
No uspjeh Hoeckea i istočnog krila AfD-a bi i za samu stranku AfD mogao postati problemom. Hoecke je vođa krila koji okuplja ekstremnije dijelove stranke koji sve češće niti ne pokušavaju skriti svoju povezanost s neonacističkim krugovima.
Unutarstranačka trvenja između umjerenijih frakcija koji su uglavnom vezani uz zapad zemlje i ekstremnijeg krila na istoku traju već dulje vrijeme, a kulminirali su nedavnim otvorenim pismom grupe istaknutih članova stranke koji se protive ‘kultu ličnosti’ oko Bjoerna Hoeckea.
U srijedu je iz stranke izbačena predsjednica AfD-a za saveznu pokrajinu Schleswig-Holstein Doris von Sayn-Wittgenstein upravo zbog bliskosti ekstremnim političkim krugovima.
Analitičari procjenjuju da će izbori u Brandenburgu i Saskoj početkom rujna te u Tiringiji u listopadu još jednom potvrditi podijeljenost zapadne i istočne Njemačke.
‘Mnogi istočni Nijemci se još uvijek osjećaju kao građani drugog reda’, kaže za dpa analitičar Hans Vorlaender sa Tehničkog sveučilišta u Dresdenu. On smatra da je AfD ‘dobro pogodio’ osjećaj razočaranosti zbog neispunjenih obećanja zapadnih političara nakon ujedinjenja.
‘Nezadovoljstvo političkim strankama i nepovjerenje u demokraciju u golemom je porastu’, zaključuje Vorlaender.
(Agencije)