Danas je nedjelja, 17. novembar/studeni, 321. dan 2019. godine.
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN
9. – Rođen je rimski car Vespazijan.
1796. – Napoleonski ratovi: bitka kod Arcole – francuske snage potukle Austijance u Italiji.
1800. – Kongres SAD-a se sastao prvi put u novoj prijestonici Washingtonu, a američki predsjednik John Adams, Jr. je postao prvi stanar zgrade kasnije nazvane Bijela kuća.
1820. – Kapetan Nathaniel Palmer postaje prvim Amerikancem koji je vidio Antarktiku (po njemu je nazvan Palmerov poluotok).
1855. – Škotski istraživač David Livingstone otkrio je vodopade na rijeci Zambezi, nazvane po engleskoj kraljici Viktorijini vodopadi.
1858. – Umro je Robert Owen, britanski društveni reformator, socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je sve bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi. Njega i njegove pristalice savremenici su nazivali “socijalistima”, čime je taj izraz ušao u upotrebu. Prve uzorne zajednice je stvorio u New Lanarku u Škotskoj i u tim kooperativama proizvođača i potrošača je ukinuo rad djece, ustanovio bolesničke blagajne, skratio radno vrijeme, povećao nadnice, osnovao čitaonice. Da bi dokazao ostvarljivost reformi, otišao je u SAD, gdje je 1825. osnovao komunu “Nova harmonija”. Kad je eksperiment propao, vratio se u Englesku, gdje je stvorio Veliki nacionalni strukovni savez (sindikat) i osnovao banku za razmjenu dobara, na osnovi količine uloženog rada u izradu razmjenjivanih proizvoda, bez upotrebe novca. Djela: “Novi pogled na društvo”, “Skica racionalnog sistema društva”, “Knjiga o novom svjetskom moralu”.
1869. – Svečana ceremonija u Egiptu povodom otvaranja Sueskog kanala, koji povezuje Sredozemno s Crvenim morem.
1913. – Prvi brodovi prošli kroz Panamski kanal.
1917. – Umro je francuski kipar Auguste Rodin, jedan od najvećih umjetnika s kraja 19. i početka 20. vijeka. Njegovo djelo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo.
1922. – Mehmed VI, bivši otomanski sultan, odlazi u egzil u Italiju.
1938. – Umro je hrvatski političar Ante Trumbić, koji je uz Franu Supila i Ivana Meštrovića bio glavni zastupnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedničku državu. Bio je predsjednik Jugoslovenskog odbora od osnivanja 1915. do njegovog raspuštanja u decembru 1918, kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
1942. – Rođen je američki filmski reditelj Martin Scorsese.
1947. – Puštena u saobraćaj željeznička pruga Šamac — Sarajevo, duga 242 kilometra, u čijoj su izgradnji
učestvovale omladinske brigade iz cijele Jugoslavije.
1964. – Kao simbol otpora bespravlju i teroru, proglašen međunarodni dan studenata, kao znak sjećanja na prve žrtve nacističkog terora 1939. u češko-moravskom protektoratu.
1969. – SSSR i SAD u Helsinkiju otpočeli razgovore o ograničenju strateškog naoružanja (SALT).
1970. – Douglas Engelbart patentira prvi kompjuterski miš.
1970. – Program Luna: Sovjetski savez spušta letjelicu Lunohod 1 na Mare Imbrium (More Kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna 17.
1972. – Bivši predsjednik Argentine Juan Peron vratio se u zemlju poslije 17 godina izgnanstva.
1973. – Studentska pobuna protiv vojne hunte u Atini, Grčka.
1973. – Afera Watergate: predsjednik Richard Nixon je pred 400 Associated novinara izjavio “Nisam lopov.”
1974. – Prvi parlamentarni izbori u Grčkoj poslije više od deset godina i sedmogodišnje vojne diktature okončani uvjerljivom pobjedom Nove demokratije Konstantina Karamanlisa.
1977. – Predsjednik Egipta Anvar el Sadat prihvatio poziv da posjeti Izrael, ignorišući nezadovoljstvo arapskih zemalja i sopstvene vlade.
1988. – Smjenjivanje visokih funkcionera u Pokrajinskom komitetu Saveza komunista Kaqusha Jasharija i Azema Vllasija izazvalo je masovne demonstarcije Albanaca na Kosovu, uključujući i štrajk oko 1.000 rudara u rudniku Stari trg koji je počeo u februaru 1989.
1989 – U eksploziji u rudniku uglja u Aleksincu poginula 92 rudara.
1993. – Počeo raditi Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji sa sjedištem u Hagu. Sudije iz 11 zemalja položile zakletvu na inauguralnom zasjedanju suda Un-a za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji, prvog takvog suda poslije Nürnberga i Tokija koji su bili osnovani nakon Drugog svjetskog rata.
2003. – Srbija vratila Hrvatskoj matične knjige koje su 1995. odnijete iz dijelova Hrvatske koji su bili pod
kontrolom Srba.
(AbrašMEDIA)