Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije podržali su ideju uspostave mehanizma koji bi Uniji omogućio uvođenje sankcija za kršenje ljudskih prava u svijetu.
To bi omogućilo da EU uvede restrikcije na putovanja i zamrzavanje imovine pojedincima i pravnim osobama koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, slično kao što predviđa američki zakon Magnitsky, donesen 2012. godine, prenosi Hina.
“Na inicijativu nekoliko članica, dogovorili smo se da ćemo započeti pripreme za globalni sustav sankcija za ozbiljna kršenja ljudskih prava”, rekao je nakon sastanka u Bruxellesu novi visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Priprema zakonskih pretpostavki
Borrell, koji je ujedno i potpredsjednik Europske komisije, prvi je put predsjedavao Vijećem za vanjske poslove.
Sada je potreban niz koraka uključujući i pripremu zakonskih pretpostavki.
Ranije je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas podržao inicijativu, ističući kako EU mora biti u stanju “posljedicama” kada se dogode kršenja ljudskih prava.
Ministri vanjskih poslova EU-a razgovarali su i o odnosima s Afrikom u sklopu priprema za sastanak na vrhu EU-a i Afričke unije sljedeće godine.
Prije početka sastanka, veći dio ministara vanjskih poslova sudjelovao su na radnom doručku sa šefovima diplomacija Sjeverne Makedonije i Albanije.
Rješenja za S. Makedoniju i Albaniju
Sastanak je održan na inicijativu Grčke, kako bi se pomoglo pronaći rješenje za otvaranje pristupnih pregovora s te dvije zemlje, što su u listopadu blokirale Francuska, Nizozemska i Danska.
“Hrvatska od početka podržava otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, izjavio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, dodajući da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja pokušati naći rješenje za tu blokadu prije summita članica EU-a i zapadnog Balkana u svibnju u Zagrebu.
Borrell je prije sastanka uputio svim ministrima vanjskih poslova zemalja članica pismo u kojem se zauzeo za snažniji vanjskopolitički nastup EU-a.
(Agencije)