Ecosia je veoma rijetka pojava – pretraživač sa savješću: odbija krađu podataka, utaju poreza ili uopšte uzimanje zarade. Umjesto toga, svoje prihode ulaže u borbu protiv klimatskih promjena, sadeći drveće širom svijeta.
Ecosia je zamisao Christiana Krolla, 35-godišnjeg njemačkog IT poduzetnika. Stranicu je pokrenuo sa svojom sestrom u spremištu radionice mozaika u Berlinu, prije deset godina. Danas rade iz modernog skladišta u Kreuzberg kvartu, a čitav proces odvija se na vlastitim solarnim elektranama.
Dok se Ecosia u decembru priprema proslaviti desetu godišnjicu, čini se da je njihova mantra “dobro, ne pohlepa” funkcionira. Prošle godine je zabilježen rast pretraživanja od 82% u cijelom svijetu.
VICE: Neprestano čujemo od ljudi kako su počeli koristiti Ecosiu. Možete li nam reći o čemu se radi i objasniti etos koji stoji iza njega?
Christian Kroll: Veoma je jednostavno. Radi se o pretraživaču koji prihode od oglašavanja koristi za sadnju drveća širom svijeta. Pretraživači su tehnologija 21. stoljeća. Svi ih koriste za traženje informacija i donošenje odluka. Polako postaju naši lični pomoćnici – donose odluke za nas, a da toga nismo ni svjesni. Iako već imamo Google, vjerujem da treba postojati i nezavisan pretraživač koji, zapravo, drži do određenih etičkih standarda i nije osmišljen isključivo radi profita.
VICE: Zvuči kao dobra ideja – posebno jer monetizacija podataka trenutno predstavlja veliki problem. Kako zapravo radi?
CK: Microsoft[-ov Bing] omogućava algoritam za našu stranicu, pa su i naši rezultati drugačiji u odnosu na Google. Rekao bih da je na preko 95% svih mojih pretraga odgovorila Ecosia. Jedna od najvećih prednosti za korištenje Ecosie je što mi ne pratimo korisničke informacije (trajno) i sigurno ne prodajemo bilo kakve podatke. Anonimiziramo sve pretrage nakon četiri dana, a to znači da u osnovi mi ne znamo ništa o našim korisnicima. To znači da zarađujemo manje novca, ali smo odlučili raditi ono što smo osjećali da je ispravno.
VICE: Mora biti prilično teško kada se borite protiv jedne od najvećih i najbogatijih kompanija na svijetu. Kako se nadate natjecati?
CK: U velikoj mjeri divim se Googleu. Veoma su pametni i nije ih jednostavno pobijediti. Vjerujem da niti jednoj kompaniji ne bi trebalo biti dozvoljeno da ima moć kao što je ima Google. U Americi, ali i mnogim evropskim zemljama, ima oko 90% udjela u tržištu, a to je 90% udjela u, vjerovatno, najvažnijoj industriji 21. stoljeća. Ne želim da Ecosia to ima. Pretraživač nikada ne može biti neutralan. Za Google je nemoguće da bude neutralan: ima moć da odlučuje kakve informacije prima korisnik, a time i da utječe na njegove odluke. Ecosia ima za cilj da ohrabri ljude da donose odluke koje su dobre za njih, ali i za planetu. To je dosta odgovornosti.
VICE: To je velika odgovornost. Šta vas je navelo na odluku da je sadnja drveća najbolji način za investiranje?
CK: Godine 2006. bio sam u Južnoj Africi i vozio sam satima kroz ogromne plantaže soje, gdje su nekada bile prašume, a sada su to samo zelene pustinje pune hemikalija. Nikada ne čujete niti jednu pticu.
Počeo sam čitati o deforestaciji i postao svjestan da će klimatske promjene vrlo vjerovatno postati najvažnija tema 21. stoljeća, a što izgleda trenutno i jeste. Činjenica je da bismo, ako posadimo jedan bilion stabala, mogli izvući dovoljno ugljika iz zraka, čime bi masovno smanjili rizik od nadolazeće klimatske katastrofe.
Drveće ne pomaže samo sa klimatskim promjenama već i kod siromaštva, gladi, poplava i suša, a također i kod krize biodiverziteta.
VICE: Vaša stranica mi govori da sam napravio dovoljno pretraga za sadnju skoro 1.000 stabala, ali kako mogu znati da sadite prava drveća na prava mjesta?
CK: Sav profit Ecosie prosljeđuje se partnerima širom svijeta, poput Progreso i Green Belt Movement koji sade drveće u naše ime. Oni su stručnjaci i znaju šta rade. Nedavno smo posadili stabla akacije, koja su dobra za sušu, u Burkini Faso; u Peruu smo to učinili sa brzorastućim, proteinima bogatim, Moringa stablima, a šumu mangrova na Madagaskaru.
Mi smo mala kompanija sa samo četrdeset i pet zaposlenih i jedan od naših najvažnijih timova su oficiri/službenici za sadnju drveća. Njihova uloga je da osiguraju da se sadnja drveća zaista dešava te da stabla opstaju.
Prevod: AbrašMEDIA
Cijeli intervju pročitajte na portalu VICE.