Švicarci će 17. maja glasati o okončanju Sporazuma o slobodnom kretanju ljudi s Evropskom unijom, što je zatražila desnica, a Vlada odbacila.
U Švicarskoj je na snazi sistem poludirektne demokratije, koji omogućava narodu da ozakonjuje inicijative na referendumu.
Ako su odobreni, ulaze u ustav, navodi Hina.
Tokom sedmičnog sastanka, Vlada je za 17. maja odredila glasanje o inicijativi “za umjerenu imigraciju”, koja traži da Švicarska autonomno rješava imigraciju stranaca.
Ako ta inicijativa bude prihvaćena, dovest će do raskida Sporazuma o slobodnom kretanju ljudi između Švicarske i EU-a.
Švicarci su 1992. godine rekli “ne” ulasku njihove zemlje u Evropski ekonomski prostor.
Od tada su Bern i Brisel potpisali brojne bilateralne sporazume, ali njihovi odnosi su napeti nakon što su se u februaru 2014. godine Švicarci izjasnili za uvođenje godišnjih kvota migranata.
Kako bi ublažili nesuglasice s EU-om, švicarske su vlasti potom ublažile tekst provedbe inicijative.
Inicijativa o kojoj će Švicarci glasati u maju traži sada da švicarska Vlada, putem pregovora u roku od godinu dana, postigne prestanak važenja Sporazuma o slobodnom kretanju ljudi, koji je 1999. godine zaključen s Briselom.
Ako se to ne dogodi, traži se da Vlada jednostrano osudi taj sporazum.
Schengen i Dublin mogu doći u pitanje
Inicijativu su pokrenuli pripadnici Demokratske unije centra i organizacije Akcija za neovisnu i neutralnu Švicarsku.
Vlada je odbacila tu inicijativu, za koju smatra da prijeti zapošljavanju u Švicarskoj.
Također je naglasila da bi jednostrano otkazivanje Sporazuma o slobodnom kretanju ljudi moglo dovesti do prekida nekih bilateralnih sporazuma s EU-om te neke, poput Schengena i Dublina, dovesti u pitanje.
(Agencije)