Norveška je povećala svoje obaveze u zaštiti klime najavom cilja da svoju emisiju plinova sa efektom staklene bašte smanji za najmanje 50, ili čak 55 posto, što su ekolozi pozdravili.
Ova nordijska zemlja, koja nije članica EU-a, ali je usko povezana s njom, prethodno se obavezala da će do 2030. godine smanjiti emisiju štetnih plinova za najmanje 40 odsto u odnosu na 1990. godinu.
„Norveška je prva zapadna zemlja koja je Ujedinjenim nacijama objavila pojačane klimatske ciljeve“, izjavio je u petak ministar za klimu i životnu sredinu Sveinung Rotevatn i istakao da je najnovija odluka „važan korak ka zelenoj tranziciji“, prenosi Beta.
Norveška – najveći proizvođač nafte i plina u Zapadnoj Evropi, također je šampion s najvećom koncentracijom električnih automobila na svijetu u poređenju s brojem stanovnika.
Međutim, ne ide joj lako smanjenje emisije plinova. Uprkos nedavnom blagom padu, oni su 2018. godine i dalje bili iznad nivoa iz 1990. godine za 1,1 posto, pokazuju zvanične statistike.
Desničarska vlada pri objavljivanju novog plana smanjenja zagađenja zraka nije objasnila odnos između stvarnog smanjenja na norveškoj teritoriji i upotrebe „mehanizama kompenzacije“ – plaćanja za zagađivanje.
Pariski sporazum, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrijavanja na maksimalno plus dva stepena u poređenju s preindustrijskom erom, predviđa da zemlje potpisnice ažuriraju svoje klimatske ciljeve svakih pet godina.
Samo Surinam, Maršalovi otoci, Čile, Mongolija i Moldavija do sada su podnijeli ili predložili nove ciljeve.
Oslo kaže da se nada da će Evropska unija krenuti za njim.
U svom projektu „Green Deal“, nova predsjednica Evropske komisije, Njemica Ursula von der Leyen, također se zalaže za smanjenje emisije plinova za 50 do 55 posto.
(Agencije)