Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan predstavila je inicijativu za zabranu programiranog kvarenja kućanskih uređaja, prenosi Hina.
Predstavljajući projekt “Jesu li uređaji proizvedeni da se pokvare odmah nakon isteka jamstva? Kako povećati trajnost uređaja koje kupujemo i zaštititi potrošače”, Borzan je navela da je riječ o problematici zanimljivoj građanima jer je upravo u komunikaciji s njima dobila mnogo informacija te shvatila da ljudi tu temu prihvataju vrlo emotivno jer se osjećaju prevarenima.
“Nakon što sam postala ‘ljubimica’ prehrambene industrije, pošto smo zaustavili praksu da se proizvodi različite kvalitete plasiraju na zajedničko evropsko tržište, vrijeme je da postanem ‘ljubimica’ industrije za tehničku robu, odnosno da se pozabavim temom kvare li se tehnički proizvodi koji su plasirani na tržište namjerno nakon što im istekne jamstvo ili je to slučajnost”, rekla je Borzan na konferenciji za medije u Kući Evrope.
“Perilice, hladnjaci, televizori koje su kupovale generacije koje su se kućile ’60-ih i ’70-ih godina trajali su po 20, 30 i više godina, a danas kad je tehnologija znatno uznapredovala imamo aparate koji traju svega nekoliko godina i, nažalost, vrlo često se pokvare baš kad im istekne jamstvo”, naglasila je hrvatska eurozastupnica iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu.
U Le Mondeu je prije nekoliko godina objavljena velika studija kojom je otkriveno da su perilice programirane da se pokvare nakon 2.000-3.000 pranja, televizori nakon 20.000 sati i slično. Pune rezultate studije koju je pokrenula Evropska komisija građani mogu očekivati 2024, dok će akcijski plan komisija prezentirati u cijelosti 10. marta ove godine.
U Njemačkoj problem najmanje izražen
Borzan je napomenula da, iako se građanima možda čini da je Evropska unija troma u vezi s tim pitanjem, riječ je o kompleksnoj problematici koja zahtijeva dosta vremena, naročito zato što je riječ o strahovito moćnoj industriji, sklonoj lobiranju, te se zakonodavstvo zbog toga sporije mijenja.
Prezentirala je da se mobiteli najčešće kvare, nakon toga printeri, usisivači, perilice, aparati za kafu, pa perilice suđa. Kad je aparat star 2-4 godine, najviše je kvarova. Uređaji koji prežive četvrtu godinu izdržljiviji su, rekla je Borzan. U Njemačkoj je to najmanje izraženo zato što Nijemci kroz svoje zakonodavstvo imaju postavljene strožije uvjete. Kad neki proizvod ne zadovoljava njihove standarde kvaliteta, ne može se naći na tržištu, što je posebno vidljivo u prehrambenoj industriji.
Što se tiče potrošača, 77 posto njih preferira popravak, a ne kupovinu, jer je kupovina udar na njihov džep, ali i na životnu sredinu, jer je riječ o glomaznom otpadu. Problematično je što na tržištu ima malo rezervnih dijelova, vrlo često ih dvije-tri godine kasnije nema, skupi su toliko da ih se ne isplati ugrađivati. Mreža servisa smanjuje se, čak i gasi, te je vrlo teško doći do ovlaštenog servisera, kaže Borzan.
Spomenula je da se kod te promjene očekuje strašan pritisak industrije. “Njima odgovara situacija u kojoj dobro zarađuju. Stalno se ljude navodi da iznova kupuju novo, da bacamo staro. Naravno da oni razmišljaju da je to njima najbolja zarada i ne žele promjene”, rekla je.
Neke države, ne čekavši inicijative s evropskog nivoa, same su promijenile svoje zakone. Francuska je, npr., uvela zabranu programiranog kvarenja, donijela odluku po kojoj će se od 2021. na uređaje stavljati oznaka popravljivosti, koja uključuje i komponentu cijene rezervnih dijelova, te mjerač korištenja. Švedska je uvela porezne olakšice za popravak uređaja, a Austrija oznake za minimalno trajanje.
Jedinstveni punjač za mobitele
“Što se tiče europske inicijative, odmah na počeku mandata sam postavila pitanje budućem povjereniku (Didieru) Reyndersu i on se složio da postoji potreba da se zakonski zabrani programirano kvarenje uređaja. Napravit ćemo svoje izvješće kao parlament o tome što tražimo. Komisija je već izdala svoj akcijski plan za kružno gospodarstvo i jako sam zadovoljna tim planom.
On definira zašto je važno da već u proizvodnji preveniramo da se uređaji brzo kvare, jer je to strašan udar na okoliš. Europska unija je izuzetno orijentirana na zelene politike, do 2050. Europa bi trebala biti klimatski neutralan kontinent, no u toj priči bi trebala biti zaštićena i prava čovjeka”, dodala je Borzan.
U akcijskom planu Evropske komisije spominje se jedinstveni punjač za mobitele, baterije koje bi potrošač mogao mijenjati te informacije o trajnosti, odnosno pravo na popravak.
Borzan je istakla da je riječ o smjernicama koje će se kasnije pretočiti u evropsku direktivu koja bi postala obavezujuća za sve države članice. Nije optimistična da će se u vezi s tom problematikom u domaćem nacionalnom zakonodavstvu nešto promijeniti te će Hrvatska vjerovatno morati čekati izmjene evropske direktive.
(Agencije)