Kako će se istočnoevropsko zdravstvo boriti s korona virusom?

Zemlje u istočnoj Evropi za sada su izbjegle najgore posljedice pandemije korona virusa, ali mnogi smatraju da je samo pitanje vremena prije nego li i u toj regiji dramatično poraste broj zaraženih i umrlih.

Ako i kada se to dogodi, upitno je hoće li njihovi zdravstveni sistemi moći izdržati pritisak, posebno imajući u vidu iskustva bogatijih, bolje opremljenih zemalja kao što su Španija i Italija.

Osim dostupnosti zdravstvene i sigurnosne opreme, zabrinjava i višegodišnji odljev mozgova, jer su ljekari i medicinske sestre otišli u potrazi za bolje plaćenim radnim mjestima u zapadnoj Evropi, piše Euronews.

U zemljama kao što su Rumunija i Bugarska, koje su pristupile Evropskoj uniji 2007. godine, kao i Poljskoj, koja je ušla nekoliko godina prije, posljedice slobode kretanja radnika na njihove zdravstvene sisteme posebno su izražene.

Odlaze hiljade medicinskih radnika

“Kad govorimo o Rumuniji, postoje neke specijalizacije koje su posebno pogođene odljevom mozgova, a jedno od najteže pogođenih područja je intenzivna zaštita”, rekao je Vlad Mixich, rumunski ljekar i analitičar zdravstvene zaštite, koji radi i kao nezavisni stručnjak za odbor Evropske agencije za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu.

“Mislim da situaciju možemo opisati kao savršenu oluju, jer nedostaje ljekara obrazovanih za intenzivnu zaštitu, budući da su mnogi otišli u inozemstvo, dok istodobno postoji velika potreba za specijalistima intenzivne medicine u kontekstu epidemije korona virusa”, dodao je.

Po mišljenju Solidaritatea Sanitara, jednog od najvećeg sindikata zdravstvenih radnika, rumunskom zdravstvu nedostaje gotovo 40.000 medicinara, što odgovara 17,46 posto potreba za radnicima u javnim bolnicama.

Slična je situacija i u susjednoj Bugarskoj, gdje, po nekim procjenama, između 250 i 300 ljekara napusti zemlju svake godine i ode raditi u inozemstvo.

Poljska je izgubila najmanje sedam posto medicinskih sestara i ljekara zbog migracija između 2004. i 2014. godine, a i druge zemlje u regiji bilježe slične gubitke, često pogoršane zadnjom finansijskom krizom.

“Zbog ranijeg odljeva mozgova iz Latvije, prilično se bojimo situacije u budućnosti”, rekao je Jevgenijs Kalejs, predsjednik Latvijskog udruženja bolnica, dodajući da su one otkazale sve planirane aktivnosti kako bi se usredotočile na borbu protiv virusa.

Doktori sve stariji i rizičniji

Zemlja još nije zabilježila nijedan smrtni slučaj povezan s korona virusom.

Uz to, ljekari koji ostaju općenito su stariji i, prema tome, izloženi većem riziku zaraze korona virusom i komplikacijama.

Prosječna dob porodičnog ljekara kreće se između 50 i 60 godina, a mnogi su i stariji, pa je za njih rizik tim veći.

“Svaka peta osoba zaražena korona virusom u Rumuniji u ovom trenutku je zdravstveni radnik”, kazao je Mixich.

Odljev mozgova nije jedini razlog za zabrinutost.

Zdravstveni sistemi u istočnoj Evropi su, općenito, slabije finansirani od onih u bogatijim dijelovima Evrope, što znači da bi resursi brzo mogli postati nedovoljni i izloženi prevelikom pritisku ako se virus proširi u danima i sedmicama koji dolaze.

“Nije riječ samo o odljevu mozgova, nego i općenito”, rekao je Pascal Garel, direktor Evropske federacije bolnica i zdravstvene zaštite, organizacije sa sjedištem u Briselu koja okuplja članove iz 30 zemalja širom Evrope.

“U odnosu na zapadnu Evropu, obično izdvajaju puno manji postotak BDP-a [bruto domaći proizvod] za zdravstvo nego druge zemlje. Situacija u Rumuniji dramatična je kada je riječ o tom postotku”, dodao je.

Kritična ruralna područja

Rumunija najmanje izdvaja za zdravstvo izraženo u udjelu u BDP-u u Evropskoj uniji, po zadnjim dostupnim podacima Eurostata, a na začelju su i zemlje kao što su Latvija, Poljska i Slovačka.

Činjenica da su se mnogi ljudi vratili u regiju sa rada u inozemstvu zbog ekonomskih posljedica korona virusa vjerovatno će imati štetne posljedice, posebno u ruralnijim područjima, koja često teško privlače ljekare i medicinske sestre.

U Rumuniji govorimo o desecima hiljada ljudi, a mnogi od njih vratili su se u sela u kojima su rođeni i gdje im žive stari roditelji, kazao je Mixich.

“Ako epidemija pogodi neko selo ili gradić, bit će pravi problem osigurati dovoljno medicinskog osoblja da se brine za te ljude.”

(Agencije)