Umjetnim mozgovima također je potreban odmor, kažu istraživači iz Nacionalne laboratorije Los Alamos, koji su tu činjenicu otkrili razvijajući neuronske mreže koje uče na sličan način kao i ljudski mozak, piše TNW.
Tokom istraživanja otkrili su da umjetni mozgovi postaju nestabilni nakon neprekidnog perioda vježbanja riječi (komandi) bez nadzora. Ta tehnika uključuje klasificiranje objekata bez poređenja s postojećim primjerima, što bi, kažu, i ljudima bilo prilično iscrpljujuće.
Takav premor naučnici su pokušali izbjeći izlaganjem umjetnih mozgova zvučnim signalima koji su kreirali vještačku verziju sna. Kada su koristili Gaussovu buku, koja uključuje širok raspon frekvencija i amplituda, stabilnost je, kažu, vraćena.
‘Dobri noćni san’
Istraživači vjeruju da taj šum oponaša unos podataka u ljudski mozak tokom faze dubokog sna, koja je neophodna za dobro zdravlje.
“To je kao da neuronskim mrežama dajemo ekvivalent dobrom noćnom snu”, kaže Yijing Watkins, naučnik iz Nacionalne laboratorije Los Alamos.
Istraživači kažu da ta potreba za odmorom nije sveprisutna kod umjetne inteligencije nego je ograničena na biološki realistične neuromorfne procesore – kao što je Intelov čip Loihi.
Tim Garretta Kenyona, koautora studije iz Los Alamosa, sada ima za cilj primijeniti svoj sistem na Loihi kako bi pomogao čipu da obradi informacije. Također misle da bi budući androidi mogli imati koristi od tih ciklusa nalik spavanju.
(Agencije)