Evropska komisija pokrenula dvije istrage protiv Applea

Evopska komisija (EK) je pokrenula dvije istrage u vezi sa poslovnom praksom Applea zbog mogućeg kršenje pravila o fer tržišnoj konkurenciji.

Istrage se odnose na Apple uslugu mobilnih plaćanja, Apple Pay i prodavnicu mobilnih aplikacija App Store.

U fokusu istraga su prakse kojima Apple čini upotrebu vlastitih servisa obaveznim za kupovinu, na primjer, unutar mobilnih aplikacija, i na restrikcije koje stavljaju pred developere i korisnike kad je reč o korištenju konkurentskih sistema plaćanja, prenosi portal Bug.hr, a prenosi Tanjug. Kada je riječ o usluzi plaćanja Apple Pay, zabrinutost EK se tiče ograničavanja pristupa NFC tehnologiji na mobilnim uređajima, a za čije korištenje ekskluzivno pravo na iPhone uređajima ima upravo Apple sistem mobilnog plaćanja.

EK namjerava da istraži da li Apple sa ovakvim pristupom svojim tehnologijama neazakonito podriva konkurenciju kad je riječ o mobilnim plaćanjima.

U domenu mobilnih aplikacija EK će istražiti koliko je u skladu s evropskim pravilima o tržišnoj konkurenciji praksa da se na Appleovim uređajima mogu instalirati samo izvorne aplikacije, koje ponovo podrazumijevaju isključivo Appleov sistem tzv. in-app kupovine na kojem Apple od svake transakcije uzima proviziju od 30 procenata.

Pored toga, kakao navodi portal Bug, poznata je praksa Applea da ne obavještava korisnike da bi mogli određene pretplate, na primjer na audio servise i e-knjige, da kupe i izvan aplikacija.

Developeri aplikacija su na taj način spriječeni da o alternativnim načinima kupovine obavijeste svoje korisnike.

Ova istraga je pokrenuta nakon prijave Spotifya i jednog distributera elektronskih knjiga, a pretpostavlja se da je reč o Amazonu, navodi se u informaciji.

U slučaju da istražitelji EK dokažu da je Apple svojim ponašanjem iskoristio monopolistički položaj i pružao usluge korisnicima unutar Evropskog ekonomskog područja (EEA) uz onemogućavanje konkurencije, prijeti im kazna od najviše 10 posto njihovih ukupnih godišnjih prihoda.

To bi, prema posljednjim podacima, moglo da iznosi i do 23 milijarde evra, uz obavezu izmjene poslovnih politika za koje se utvrdi da nisu u skladu s regulativom EU.

(Agencije)