Rekordnih 78,5 miliona ljudi u svijetu napustilo je svoje domove do kraja prošle godine bježeći pred ratovima i progonima, što je rekordna brojka u burnom desetljeću raseljavanja, objavili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.
Broj raseljenih dosegao je prošle godine gotovo jedan posto svjetske populacije, istaknula je UN-ova Agencija za izbjeglice (UNHCR) u Ženevi, prenijela je Hina.
Ta je brojka 2019. porasla za devet miliona u odnosu na godinu ranije i blizu je toga da postane dvostruko veća u odnosu na 41 milion raseljenih, zabilježen 2010, uprkos tome što su restrikcije u pandemiji korona virusa usporile to kretanje, navodi UN-ova agencija.
Sirijci, Venecuelanci, Afganistanci, Sudanci na jugu zemlje, Rohinje koje bježe iz Mijanmara na vrhu su liste miliona izbjeglica, tražitelja azila i raseljenih osoba, stoji u godišnjem izvještaju.
Tom porastu doprinijele su i krize u Kongu, Jemenu i Siriji, kao i afričkoj regiji Sahel, pogođenoj sukobima i klimatskim promjenama.
“Brojka od gotovo 80 miliona – najveća otkako se ova statistika sistemski vodi pri UNHCR-u – razlog je za veliku zabrinutost”, kazao je visoki povjerenik za izbjeglice Filippo Grandi.
“To je otprilike jedan posto svjetske populacije”, istakao je.
Izbjeglicama sve teže vratiti se u svoje zemlje
Ovo je bio prvi godišnji izvještaj UNHCR-a koji je uključio i 3,6 miliona građana Venecuele koji su zbog krize od 2015. godine napustili svoju zemlju.
I dok broj raseljenih osoba raste, izbjeglicama je sve teže i teže vratiti se u svoje zemlje, izvijestila je UN-ova agencija.
Dok se u prosjeku 1,5 miliona izbjeglica vraćalo kući svake godine tokom ’90-ih, taj broj pao je ispod 400.000 tokom posljednjeg desetljeća.
“Ovo je znak postojanosti sukoba, pojave novih sukoba, nemoći međunarodne zajednice, uključujući i institucija poput Vijeća sigurnosti, da se pozabavi ovim sukobima”, rekao je na konferenciji za medije čelnik UNHCR-a.
Gotovo 73 posto izbjeglica traži azil u susjednoj zemlji, što se razlikuje od raširenog mišljenja da većina odlazi na zapad, naveo je Grandi.
“To nastavlja biti globalni problem, koji pogađa sve zemlje, no problem koji je najdirektniji izazov za siromašnije zemlje, ne za bogate, uprkos retorici”, kazao je visoki povjerenik za izbjeglice.
Pandemija usporila raseljavanje
Restikcije uvedene zbog pandemije korona virusa općenito su usporile raseljavanje, no Grandi ističe kako ga brine ekonomska kriza koju je izazvao korona virus.
“Nema sumnje da će to povećati selidbu stanovništva, kako u regijama, tako i šire – primjerice prema Evropi”, rekao je.
Oko 107.000 izbjeglica useljeno je prošle godine u treće zemlje, naveo je UNHCR.
“Ove brojke na žalost padaju. Doseljavanje u SAD je dramatično opalo. Zemlja s najvećim doseljavanjem danas je Kanada”, kazao je visoki povjerenik za izbjeglice.
Kanada je primila 31.100 izbjeglica, SAD 27.500, a Australija 18.200, pokazuju brojke UNHCR-a.
(Agencije)