U protekla tri desetljeća Evropu su poharale najveće poplave rijeka u posljednjih pet stoljeća, pokazala je velika međunarodna studija na Bečkom tehnološkom univerzitetu (TU Wien), u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke grupe iz raznih dijelova Evrope.
Studija, također, prvi put pokazuje da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsega, temperaturi zraka i sezonalnosti, kaže se članku objavljenu u u časopisu Nature, prenosi Hina.
Poplave su na mnogim mjestima veće nego prije, vremenski razmak je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.
U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku kojeg potpisuje više od 40 koautora iz raznih dijelova Evrope.
Jedan od autora publikacije Alberto Viglione iz torinske Politehnike kaže u posebnom saopćenju da su istraživači iz prethodnog istraživanja već znali kako su klimatske promjene utjecale na poplave Evrope u posljednjih 50 godina, ali da je za prognoze poplava sljedećih desetljeća važno razumjeti je li to potpuno nova situacija, ili samo ponavljanje nečega što se već dogodilo.
“Detaljno smo istražili ovo pitanje i sada možemo sa sigurnošću reći – karakteristike poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća”, kaže Viglione.
Andrea Kiss sa Bečkog tehnološkog univerziteta ističe kako su za studiju analizirani deseci hiljada historijskih dokumenata koji sadrže izvještaje o poplavama od 1500. do 2016. godine te da je bio veliki izazov uspoređivati vrlo različite tekstove iz različitih vremena i kulturnih regija.
“Uspjeli smo postići ovu usporedivost tako što smo sve tekstove postavili u odgovarajuće historijske okvire, pažljivo skrećući pozornost na detalje.”, objašnjava ona.
Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. godine u zapadnoj i centralnoj Evropi; od 1760. do 1800. godine u većem dijelu Evrope; od 1840. do 1870. godine u zapadnoj i južnoj Evropi te od 1990. do 2016. godine u zapadnoj i centralnoj Evropi.
“Naša studija prvi put pokazuje da su se temeljni mehanizmi poplava promijenili: u prošlosti su se poplave češće događale u hladnijim uvjetima, dok je sada obrnuto. Hidrološki uvjeti sadašnjosti vrlo su različiti od onih u prošlosti”, kaže Gunter Bloschl, hidrolog sa Bečkog tehnološkog univerziteta.
Vrijeme poplave unutar godine također se promijenilo.
Prije se 41 posto centralnoevropskih poplava događalo ljeti a danas 55 posto.
To je povezano s promjenama padavina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore, poput krčenja šuma i upravljanja rijekama, ističe se.
Godišnja šteta uzrokovana riječnim poplavama u svijetu procjenjuje se na više 100 milijardi dolara i nastavlja rasti.
Imajući sve to u vidu, Gunter Bloschl ističe: “Upravljanje poplavama mora se prilagoditi tim novim stvarnostima.”
(Agencije)