U nedavno objavljenom tekstu “Dezinformacije i anonimni portali u BiH” Aleksandar Brezar navodi kako se posljednjih godina u Bosni i Hercegovini događa neobičan fenomen.
Za razliku od susjednih zemalja, gdje su botovi i trolovi najdominantniji mehanizam zloćudnog utjecaja, u Bosni je zabilježen porast anonimnih portala koji služe kao alat za proizvodnju i širenje lažnih narativa, navodi se u tekstu.
Kao jedan od portala koji širi rasizam i mržnju prema ljudima u pokretu u Bosni i Hercegovini naveden je portal Antimigrant.ba
Ovaj portal već je bio tema rasprava i žalbenih procesa mnogih organizacija za ljudska prava.
Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 194 članice, organizacije i škole iz cijele BiH, žalila se Vijeću za štampu zbog tri članka koja su objavljena na ovom portalu, u periodu između avgusta i septembra 2019. godine.
Vijeće za štampu BiH je prihvatilo žalbe Mreže za izgradnju mira zbog sadržaja koji je objavljen na portalu Antimigrant, a kojim se, prema ovoj koaliciji, širi govor mržnje, vrši diskriminacija i kršenje ljudskih prava migranata, širi vjerska i nacionalna mržnja i netrepeljivost prema migrantima i među konstitutivnim narodima u BiH.
Nakon toga Mreža za izgradnju mira je obaviještena da je zahvaljujući zajedničkim i koordiniranim naporima objavljivanje sadržaja na portalu online medija Antimigrant zaustavljeno te da portal više nije u funkciji. Nedugo nakon toga portal je ponovno vraćen te je svojim tekstovima nastavio sa širenjem mržnje i diskriminacije prema ljudima u pokretu.
U tekstu “Dezinformacije i anonimni portali u BiH” dalje se navodi kako “dokazivanje bilo kojoj kompaniji za hostiranje da je sadržaj koji neko distribuira na njihovim serverima protivno njihovoj politici samo po sebi je proces iz noćne more”.
Iako većina online pružatelja usluga u svojim pravilnicima navodi kako ne dozvoljavaju diskriminaciju i govor mržnje, po bilo kom osnovu, u praksi je to mnogo drugačije.
O tome svjedoče i email prepiske između čitatelja našeg portala, UTIC-a, ovlaštenog administratora i registra bh. nacionalne domene, te kompanije Namecheap, pružatelja hosting usluga na kojem je smještena web stranica Antimigrant.ba.
U prvom mailu, upućenom UTIC-u, postavljeno je pitanje zašto je dozvoljena registracija domene antimigrant.ba kada u članu 28. Pravilnika o registraciji i korištenju naziva domena objavljenom na stranici UTIC-a stoji kako “Registar zadržava pravo da ne registrira naziv domena koji: c) može predstavljati izraze rasne, vjerske ili nacionalne netrpeljivosti, govora mržnje“.
U UTIC-u nisu vidjeli ništa sporno u nazivu domene antimigrant, iako je Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, na sjednici održanoj 18. 10. 2019. godine, prihvatilo žalbu Mreže za izgradnju mira te su u odluci, između ostalog, naveli kako je “sam naziv portala huškački, sa pozivom na netrpeljivost i negativne radnje prema migrantima, što podliježe krivičnoj odgovornosti u skladu sa krivičnim/kaznenim zakonima u BiH.”
Iz UTIC-a su poslali, želimo vjerovati, naivan odgovor u kojem navode kako se “predmetni naziv domena se ne može samo prema nazivu smjestiti u navedenu kategoriju jer se izraz može koristiti u različitim kontekstima“. Timu UTIC-a je izgleda nepozato značenje riječi antimigrant koja prema samoj definiciji, npr. na Merriam-Webster rječniku, karakterizira ili izražava protivljenje ili neprijateljstvo prema imigrantima. Također, pretragom interneta nismo uspjeli naći niti jednu dozvoljenu antimigrant (nacionalnu) domenu, osim ove u BiH.
Sličan mail je poslan i kompaniji Namecheap koja pruža usluge hostinga za ovaj portal, a koji u svom Pravilniku o korištenju hosting usluga u članu 8. Zabranjene aktivnosti navodi kako nije dozvoljeno usluge koristiti u svrhu: “… izjavljivanja mržnje prema određenoj društvenoj, etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini… ”
Ni odgovor iz ove kompanije nije bio puno drugačiji, “opravdali” su se time da “kao pružatelj usluge nisu uključeni u takve istrage te ne služe kao arbitri činjenica po ovom pitanju” te su naveli kako se pridržavaju odluke američkog suda.
Nakon ovog odgovora poslan je novi upit zašto je navedeno u članu 8 Pravilnika o korištenju hosting usluga kako se njihovi serveri ne mogu koristiti za izražavanje “mržnje prema određenoj društvenoj, etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini… “, kada je to očigledno dozvoljeno te na koji način provjeravaju kršenje svojih pravilnika.
U novom odgovoru su naveli kako su ipak pristupili provjeri sadržaja, ali nisu našli ništa sporno.
Zanemarujući zdravu logiku u slučaju portala Antimigrant, čak ni odluke Vijeća za štampu u BiH te mnogobrojne žalbe različitih organizacija nisu dovoljne za sankcionisanje govora mržnje u BiH. Za to je potrebno mnogo više napora, udruženih snaga, pravnih borbi i zakonskih okvira, a sve to izgleda nedostižno u, kako navodi Aleksandar Brezar, krutom sistemu nespremnom na inovacije.
(AbrašMEDIA)