Mješovita grupa ratnih veterana iz regiona, bivših pripadnika ARBiH, HVO-a, HV-a, VRS-a i VJ, posjetila je 8. 9. 2020. spomenike i mjesta stradanja na području Bijelog Polja kod Mostara. Posjeta je realizirana u saradnji sa veteranima ARBiH i HVO-a sa područja Bijelog Polja.
U saradnji sa veteranima Armije RBiH i HVO-a iz Bijelog Polja kod Mostara 30-ak ratnih veterana iz BiH, Hrvatske i Srbije posjetilo je Bijelo Polje. Tom prilikom veterani i mirovni aktivisti obišli su centralni spomenik poginulim pripadnicima HVO-a kod Crkve Presvetog Srca Isusova u Potocima, centralni spomenik šehidima i poginulim borcima Armije RBiH kod Karađoz-begove džamije u Potocima, spomenik palim borcima VRS-a na Zijemljima te lokalitet Sutine kao mjesto ubistva 114 civila Bošnjaka i Hrvata. Veterani su obišli i Sabornu crkvu u Mostaru, a 9. 9. 2020. prisustvovat će i zvaničnoj komemoraciji za ubijene hrvatske civile u Grabovici kod Mostara.
Ratne veterane i mirovne aktiviste su na spomenicima dočekali vjerski predstavnici, a posjeti su se priključili i ministar za pitanja branitelja/boraca Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije Oliver Soldo i njegov pomoćnik Halil Ćućurević. Predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Bijelo Polje Enver Karabeg upoznao je veterane o ratnim dešavanjima na području Bijelog Polja, a Zoran Zovko, predsjednik HVIDRA-e Hercegovačko-neretvanske županije izrazio je nadu da će slična posjeta biti realizirana i u samom Mostaru.
„Ova posjeta danas je jedan iskorak ka normalnom životu u gradu Mostaru i doista Mostar treba ovakvih normalnih pojava. Ja ovo mogu nazvati normalnom pojavom, gdje ljudi jedni sa drugima razgovaraju i uz sve međusobne sličnosti i različitosti poštuju se i uvažavju. Nadam se da će ovakve poruke odjeknuti gradom Mostarom i da će se svaka tenzija, osobito koja se nameće sada u predizborno vrijeme, okrenuti na pozitivno, u borbu za nešto svoje poštujući drugog i odašiljući poruku da mi svi zajedno možemo nastaviti graditi ovaj grad“, kazao je ministar branitelja Oliver Soldo.
Ratni veteran Armije RBiH i član Centra za nenasilnu akciju Amer Delić navodi kako odavanje pošte svim stradalima ne podrazumijeva odobravanje ciljeva za koje su se oni možda zalagali, već predstavlja prije svega iskazivanje ljudskog poštovanja i žaljenja za gubitkom ljudskih života.
“Samim borcima je ideja zajedničkog obilježavanja stradanja sa jedne strane bliska, a sa druge strane je povezana sa nelagodom, jer nosi rizik nerazumijevanja i osude u vlastitoj sredini. Osuda i nerazumijevanje dolaze upravo onda, kada okolina pogrešno pretpostavi da je poštivanje žrtava drugih istovremeno omalovažavanje vlastitih i odobravanje ratnih napora one druge strane. Odlaskom na sve strane stradanja šaljemo poruku da nikoga ne omalovažavamo i da cilj nije da se neko kolektivno osudi, a drugome oda kolektivno priznanje, već da je naše zajedničko tlo to da smo okupljeni oko žala za gubitkom svakog ljudskog života i ujedinjeni u opredjeljenju da ne dozvolimo da se rat, nepravde i stradanja ponove”, kaže Delić, ratni veteran iz Zavidovića.
On dodaje kako je i sam bio domaćin slične posjete spomenicima i mjestima stradanja u Zavidovićima i da su, osim značaja iskazivanja žala za izgubljenim životima, ovakve akcije značajne i s aspekta preuzimanja odgovornosti.
“Meni je kao bivšem pripadniku ARBiH bilo značajno kada su bivši pripadnici drugih vojski došli i obišli naše spomenike, kada smo imali priliku da im ispričamo kako je bilo u Zavidovićima za vrijeme rata, i razumijem da je i drugima važno da im se dođe. Mi ne bježimo od naših razlika i različitih pogleda, ali smo ujedinjeni u tome da učinimo koliko možemo da se rat ne ponovi. Preuzimamo odgovornost i za ono što je činjeno u naše ime iako mi u tome nismo direktno učestvovali, smatramo da je važno da danas postoji mogućnost da se sretnemo, razgovaramo, odamo počast stradalim, posjetimo mjesta stradanja ili komemoracije… Vidim to kao simbolički korak uspostavljanja komunikacije, izgradnje međusobnog povjerenja i poštovanja. Ovakvi susreti uvijek su prilika i da saznate za stradanja za koja niste znali, da učite, propitujete sebe, a sve to je važno sa aspekta izgradnje mira”, dodaje Delić.
„Ovo je potvrda nade za jedno bolje sutra na ovim prostorima, dugo vremena smo čekali na ovako nešto. Sretan sam što je ovo na ovakav način urađeno, poklonili smo se ljudima koji su stali u prve redove ispred svog naroda. Ovdje su veterani iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nadam se da je ovo korak ka Mostaru, ka centru grada, nadam se da će se ugledati na nas da se nešto ovako desi i u gradu“, kazao je Stanislav Krezić, veteran HVO-a i bivši logoraš iz Potoka kod Mostara.
Ratni veterani u organizaciji CNA do sada su posjetili spomenike i mjesta stradanja u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Derventa, Sijekovac, Prnjavor, Bugojno, Tuzla, Doboj, Derventa, Zavidovići, Šamac, Modriča, Vitez, Busovača, Brčko, Srebrenica, Bihać, Velika Kladuša, Novi Grad/Bosanski Novi, Vozuća, Goražde, Jajce), u Srbiji (Kruševac, Vlasotince i Leskovac, Niš) i Hrvatskoj (Pakrac, Daruvar, Lipik). Također, mješovita grupa ratnih veterana prisustvuje i zvaničnim komemoracijama i do sad smo odali počast žrtvama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama na Vlašiću, Stupnom Dolu kod Vareša, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.
„Kad sjedim sa tim ljudima iz svih vojski, meni je to znak da je za njih rat završio i to mi je već dovoljna argumentacija za podržavati sve ovo. Gdje god smo se mi pojavljivali ona je relaksirala odnose u društvu jer u to budu uključeni i iz svjetovne i iz crkvene vlasti. Sad je u Hrvatskoj to prihvatila i država i sad to izgleda sasvim drukčije nego što je izgledalo svojevremeno kad su mnogi na ovo gledali osuđujuće“, kazao je Zvonko Lucić, ratni veteran HV-a iz Zagreba.
(AbrašMEDIA)