Onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, te izloženost opasnim kemikalijama uzroci su lošeg zdravlja u Europi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA), 13 % smrtnih slučajeva može se povezati sa lošom kvalitetom okoliša.
Znatan dio tereta bolesti u Europi i dalje se pripisuje onečišćenju okoliša koje je posljedica ljudskog djelovanja, kako se navodi u izvještaju Europske agencije za okoliš pod nazivom „Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe” [Zdrav okoliš, zdravi životi: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi]. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o uzrocima smrtnosti i bolesti, ističe se kako kvaliteta okoliša u Europi ima ključnu ulogu u određivanju našeg zdravlja i dobrobiti. Navodi se kako socijalna deprivacija, nezdravo ponašanje i promjene demografskih trendova u Europi utječu na zdravlje okoliša, pri čemu su najviše pogođene najranjivije osobe.
Onečišćenje zraka i dalje je glavna prijetnja za okoliš i zdravlje u Europi, pri čemu je više od 400.000 preranih smrti u EU-u svake godine prouzročeno onečišćenjem zraka. Na drugom mjestu je zagađenje bukom, koje je uzročnik 12 000 preranih smrti, a slijede učinci klimatskih promjena, prvenstveno toplinski valovi.
Teret onečišćenja i klimatskih promjena nije jednak u svim dijelovima Europe, a očite razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Europe. Na nacionalnoj razini, najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu (27 %) ima Bosna i Hercegovina, a najniži (9 %) Island i Norveška.
Zajednice u društveno nepovoljnijem položaju obično se bore s trostrukim teretom, odnosno siromaštvom, lošom kvalitetom okoliša i lošim zdravljem. Siromašnije zajednice često su izložene višim razinama onečišćenja i buke te visokim temperaturama, pri čemu već narušeno zdravstveno stanje povećava osjetljivost na zdravstvene opasnosti iz okoliša. Potrebne su ciljane mjere kako bi se poboljšali okolišni uvjeti u kojima žive najranjivije osobe u Europi.
Ljudi su u svakom trenutku izloženi višestrukim rizicima, uključujući onečišćenje zraka i vode, zagađenje bukom te kemikalijama, koji se kombiniraju i u nekim slučajevima zajedno utječu na zdravlje. Europski gradovi naročito su osjetljivi na te višestruke prijetnje, a istodobno imaju manje pristupa zelenim i plavim površinama.
Aktualnim istraživanjem proučavaju se veze između trenutačne pandemije bolesti COVID-19 i okolišnih čimbenika. Smatra se da je virus koji uzrokuje bolest COVID-19 „prešao s jedne vrste na drugu”, tj. sa životinja na ljude, što je nepredviđeni ishod pritiska kojeg sve veća potrošnja čini na naše prirodne sustave. Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti. Prema početnoj procjeni iznesenoj u izvještaju, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnile predmetne interakcije.
“Iako vidimo poboljšanja u pogledu stanja okoliša u Europi i jasnu usmjerenost na održivu budućnost u Zelenom planu, u izvještaju se ističe kako su potrebne snažne mjere za zaštitu najranjivijih osoba u našem društvu jer siromaštvo često prate život u lošim okolišnim uvjetima i loše zdravlje. Rješavanje problema koji proizlaze iz te povezanosti mora biti dio integriranog pristupa usmjerenog višem stupnju uključivosti i održivosti u Europi”, rekao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.
(AbrašMEDIA)