Američki stručnjak za ustavno pravo izjavio je da su Sjedinjene Američke Države podigle optužnicu protiv osnivača Wikileaksa Julijana Assangea po “veoma širokom” špijunskom zakonu koji se u prošlosti koristio za politički motivirane tužbe.
Govoreći u londonskom sudu na saslušanju o Assangeovom izručenju SAD-u, pravnik za ljudska prava Carey Shenkman nazvao je stoljećima star Zakon o špijunaži “jednim od najspornijih zakona u Sjedinjenim Američkim Državama”, prenosi Beta.
Američko tužilaštvo tereti Assangea prema 18 tačaka za špijunažu i zloupotrebu računara nakon što je WikiLeaks prije deset godina objavio tajne dokumente Oružanih snaga SAD-a.
Te optužbe predviđaju kaznu od 175 godina zatvora.
Assangeovi branioci tvrde da on kao novinar ima pravo na zaštitu na osnovu prvog amandmana američkog ustava, i kažu da su objavljeni dokumenti razotkrili nezakonite vojne aktivnosti u Iraku i Afganistanu.
Oni tvrde da su američke optužbe politički motivirane i da predstavljaju zloupotrebu moći koja će ugušiti slobodu štampe.
Shenkman je također naveo u pisanoj izjavi svjedoka da je administracija predsjednika Donalda Trumpa “procesuirala objelodanjivanje podataka o nacionalnoj sigurnosti agresivnije nego bilo koje predsjedništvo u historiji SAD-a”.
Rekao je da je tokom dva mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame provedeno osam postupaka po zakonu o špijunaži, više nego bilo koja prethodna administracija, ali manje nego za vrijeme četvorogodišnjeg Trumpovom mandata.
Shenkman je rekao da nikada nije bilo uspješnog gonjenja izdavača po tom zakonu, iako je bilo pokušaja, uključujući i curenje dokumenata o vijetnamskom ratu iz 1971. godine iz “Pentagonskih papira”.
Daniel Ellsberg, bivši službenik američke vlade koji je dao dokumenta novinarima, suočio se sa dvanaest optužbi iz Zakona o špijunaži i suočio se kaznom do 115 godina zatvora, ali optužbe su odbačene 1973. godine.
Ellsberg, jedan od najpoznatijih uzbunjivača, obratio se u srijedu Assangeu, rekavši pred londonskom sudom da su on i osnivač WikiLeaksa imali “veoma slična politička mišljenja”.
Assange je uhapšen prošle godine kada je napustio zgradu Ambasade Ekvadora u Londonu, koja mu je pružala utočište da bi izbjegao da bude izručen Švedskoj zbog optužbi za silovanje i seksualni napad.
Švedska je odustala od istraga u novembru 2019. godine, ali Assange je ostao u londonskom zatvoru Belmarsh čekajući odluku o izručenju.
(Agencije)