Sasvim nedavno pisao sam o “hrvatskom trampizmu”, vidjevši velike sličnosti između onoga što je Donald Trump donio Americi i onoga što i kod nas otprije imamo. Zapravo ne samo sličnosti, ima tu i jednojajčane srodnosti, tako da je izgledalo da je ovdje sve jasno i da se na tu priču može staviti točku i završiti je. Pogotovo nakon što je Trump siledžijski, srećom i trapavo, nahuškao svoje pristaše da pokušaju osvojiti američki Kongres i tako spriječiti njegov odlazak s vlasti. Ali vraga. Poslije sam bio i sam zatečen što se hrvatski trampisti ni nakon tog pokušaja državnog udara nisu prizvali pameti, nego su nastavili trubiti u korist Trumpa, koliko god bilo jasno da se on raspada kao rasušeni pješčani kip nekog novog američkog i svjetskog poretka. Tako je nova perjanica Mosta Marija Selak Raspudić javno zakukala što su velike društvene mreže zaustavile daljnje objavljivanje Trumpovih poruka, čime su se, veli, drsko odrekle medijske neutralnosti koju su dosad proklamirale. Neutralnosti? Pobogu, što je toj ženi? Pa te mreže dosad su publicirale svako Trumpovo trabunjanje koje mu je palo na pamet, makar prelazilo debelu crtu ekstremizma, pa i rasizma, iz jednostavnog razloga što su u njemu vidjele nesilicu zlatnog jajeta profita. I sada su s tim stale jer nakon Trumpovog subnormalnog pokušaja da osvoji Kongres to jaje više ne izgleda zlatonosno, naprotiv, vonja na mućak koji bi tim mrežama mogao donijeti samo veliku materijalnu štetu.
Piše Marinko Čulić, Portalnovosti.com
Žalibože, naša Marija od toga nije shvatila ništa. Prvo i glavno, ona je u toku svoje akademske naobrazbe morala čuti, i sigurno i jeste, da se slobode jednih legitimno ograničavaju ako ugrožavaju slobode, a pogotovo živote drugih. A baš to sada gledamo. Trumpu prijete da će mu u posljednjim danima mandata oduzeti predsjedničku funkciju jer je huškanjem na opsadu američkog Kongresa inicijalno kriv za smrt petero ljudi (iako osobno to ne bih preporučio, jer bi prije rasplamsalo nego primirilo strasti koje su buknule u Americi). Drugo, još važnije, je da se čak i ta Amerika, koja se proteklih tjedana uvaljala u svinjac velike antidemokratske afere, pokazala superiornom našim “marijanskim” novim konzervativcima. Jer ovi naši rastrubili su se uglas s Trumpom o nekakvoj fantomskoj “dubokoj državi” koja navodno iza planjke upravlja i najvećim državama, a onda se pokazalo da nikakve podzemne države tog tipa nema i da je to naprosto blesava izmišljotina. Još gore, pokazalo se da je ta tzv. duboka država obavljala u SAD-u interventnu ulogu u čuvanju demokracije, jer je Trump čitavog svog mandata nailazio na tvrdoglavo suprotstavljanje američkog sudstva u provođenju svojih najluđih nauma, prvenstveno rasističkih antiimigracijskih mjera svoje administracije. Istinabog, drvene marije hrvatskog novog konzervativizma ne moraju o tome brinuti. Hrvatsko sudstvo toliko je nagnuto udesno da ne samo što ne padne, nego je već i palo, pa je naprosto nezamislivo da, recimo, netko iz miljea bračnog para Raspudić ikada bude imao ozbiljnijih problema s njim. Ali ti naši novi stupovi hrvatske države imaju još jedan problem. Što će oni jadni sada kada im se hrastov totem Trump praktički sam spalio pred očima? Doduše, Mostu je na raspolaganju utjeha da je i Angela Merkel izrazila skepsu spram brisanja Trumpa s društvenih mreža. Ali kako je sama Njemačka prije toga izrazila još i veću skepsu prema tim mrežama, to treba čitati u ovakvom ključu. Te mreže dugo su služile kao skutonoše Trumpovim huškačkim zalijetanjima, čak propagiranju ekstremizma koji je često dodirivao rubove novog fašizma, što Njemačka iz razumljivih i odavno viđenih razloga ne može prihvatiti. I zato nemojte, molim vas, da umjesto vladavine Trumpa dobijemo vladavinu trampističkih društvenih mreža, jer to može biti i puno opasnije. Eto, to je otprilike rezon kojeg se drži Berlin, a onda i Bruxelles.
S našim Mostom je sasvim drukčije. On kukuleleče nad micanjem Trumpa s Twittera i Facebooka naprosto zato što je u kralju američkih nebodera pronašao svoju identitetsku karticu, jer je kod kuće nema. Kada se ova stranka pojavila na političkoj sceni, iskrsnulo je mnoštvo spekulacija što je zapravo ona i koga predstavlja, pa se uz ostalo čulo mišljenje da ona progovara u ime malih provincijalnih poduzetnika, što se uvelike zbilja poklapalo i još poklapa s personalnim sastavom vrha Mosta. Ali, žalibože, sve ostalo bilo je krivo. Ova stranka drvenih marija zapravo nikada nije znala gdje bi sa sobom na domaćem političkom tržištu, jer je ono naprosto već bilo rasprodano, zauzeto do posljednjeg pedlja. Da je htjela deklarirati sebe kao tuđmanovsku stranku, udarila bi nosom u debela hrastova vrata na kojima piše “zauzeto, HDZ”. A da se htjela izjasniti, što ne tvrdim da jeste, kao stranka novih pavelićevaca, i tu bi je spuštenih rogova dočekale razne suverenističke, pokretaške, pravaške i druge stranke i strančice, koje to smatraju isključivo svojim pašnjakom.
Dakle, trebalo je smisliti nešto novo. Ali smislio se nije ništa. Novi konzervativci pokušali su premostiti to ništa prišmajhlavši se Crkvi, ali doprli su samo do dijela nižeg svećenstva, jer su na ulaznim vratima Kaptola naišli na ono isto “zauzeto” koje piše na spomenutim debelim hrastovim vratima. I onda su se naše petrov-grmoja-raspudićevske neretvanske jegulje, ne našavši ideološko sidrište u zemlji, okrenule van i sada se klanjaju pred posmrtnim ostacima Donalda Trumpa. To je, naravno, glupo i objašnjava zašto gromoglasne najave da će Neretvani razbiti duopol HDZ – SDP, najprije iznutra, a sada i izvana, nisu mogle uspjeti. HDZ i SDP uvijek su se čuvali da Trumpu daju otvorenu podršku i dok je bio živ da življi nije mogao biti, a kamoli sada kada mu je napola iskopana raka. Most, naprotiv, cvili nad tom rakom, odajući da u Hrvatskoj vlada ideološki čušpajz, koji je čak blago tako nazvati, jer vlada zapravo isušeno ništavilo. Jedino što im se mora priznati je da su svojim primjerom pokazali da je to ništa preplavilo cijeli svijet.
Očito je naime da se ideološka karta svijeta sasvim promijenila i da više nitko ne zna što je ona uopće danas. Jedino se zna da je sistem kapitalističke liberalne demokracije zapao u duboku krizu, za što je krunski svjedok baš Trump koji je kombinirao sve i svašta, od grabežnog ultrakapitalizma do fašizma, otvorivši time prostor autokratskim ili poluautokratskim režimima tipa Rusije, Kine ili Turske. Usto, Most je razgolitio političku nutrinu službene Hrvatske, koja je u sukobu SAD – EU stala, razumije se, na stranu ove druge jer je njena 28. (sada 27.) članica, a ne 51. članica federalne američke države. Ali srce joj je, barem za HDZ-ove vlasti, uvijek vuklo prema ovoj potonjoj. I ne može se ni zamisliti da bi ona, kao sada u Evropi, odbijala posjete najviših diplomata Trumpove administracije. Kažem vam – drvene marije.