Naučnici istražuju nekoliko mogućnosti koje bi mogle objasniti najmanje 18 izvještaja o iznimno rijetkoj pojavi krvnih ugrušaka u mozgu pojedinaca u danima i sedmicama nakon što su dobili vakcinu protiv COVID-19 kompanije AstraZenece.
Evropski istražitelji iznijeli su teoriju po kojoj vakcina u rijetkim slučajevima potiče na proizvodnju neuobičajenih antitijela, dok drugi nastoje shvatiti jesu li ti slučajevi povezani s uzimanjem kontracepcijskih pilula.
No, mnogi naučnici kažu da za sada nema definitivnih dokaza te da nije jasno uzrokuje li i zbog čega vakcina AstraZenece problem koji se ne primjećuje kod drugih sličnih vakcina protiv COVID-19 koja ciljaju sličan dio korona virusa, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Rijetka pojava krvnih ugrušaka uglavnom je otkrivena među ženskom populacijom, a većina slučajeva evidentirana je u Evropi.
U Indiji su zabilježena dva slučaja.
Evropska agencija za lijekove (EMA) saopćila je da preliminarno istraživanje upućuje na to da vakcina nije povezana s povećanim sveukupnim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka, no istovremeno nije isključila povezanost s rizikom od rijetkih slučajeva pojave krvnih ugrušaka u venama kojima se krv odvodi iz mozga, u medicini poznatih kao cerebralna venska sinusna tromboza (CVST).
Naučnici iz Njemačke i Norveške, dvije zemlje u kojima su evidentirani neki od slučajeva CVST-a, ove su sedmice iznijeli pretpostavku po kojoj bi vakcina mogla pokrenuti imunosni odgovor tokom kojeg organizam proizvodi antitijela koja mogu rezultirati nastankom krvnih ugrušaka.
Profesor Paal Andre Holme iz norveške Univerzitetske bolnice u Oslu, koji je liječio troje svojih kolega, zdravstvenih radnika s teškim oblikom krvnih ugrušaka nakon što su primili vakcinu AstraZenece, u četvrtak je rekao da su naučnici došli do otkrića koje bi moglo otkriti šta se dogodilo s tim pacijentima.
Upozorio je da su nalazi preliminarni.
“Ovo je tek početak svih istraživanja koja provodimo”, rekao je, ne objavivši informacije koje bi išle u prilog njegovoj hipotezi.
I grupa njemačkih stručnjaka Univerzitetske klinike Greifswald u petak je izvijestila da su njihovi istraživači došli do sličnog zaključka.
Ako se on pokaže tačnim, možda postoji način da se ovakvo stanje liječi, rekli su naučnici.
Stručnjaci EMA-e u četvrtak su izvijestili da provode nekoliko istraga nastojeći utvrditi je li rijetka pojava krvnih ugrušaka u nekih pojedinaca povezana s vakcinom ili oni slučajno nastaju.
Primijetili su da se ugrušci češće pojavljuju kod mlađih žena.
Cerebralna venska sinusna tromboza, premda rijetka, povezuje se s trudnoćom i korištenjem oralnih kontraceptiva.
“To je jedna od stvari koju ćemo u skoroj budućnosti dodatno istražiti”, rekla je Sabine Straus, predsjednica EMA-inog Odbora za sigurnost lijekova.
EMA planira istražiti i jesu li se osobe kod kojih se razvilo spomenuto stanje korona virusom zarazile ranije ili u vrijeme kad su vakcinisane protiv COVID-19, jer to može prouzrokovati nastanak ugrušaka.
Neki američki stručnjaci za vakcine i dalje su oprezni u pogledu hipoteze o antitijelima te tvrde da bi veliki publicitet koji prati ove događaje mogao utjecati na to da kliničari češće nego što je uobičajeno izvještavaju o ovom stanju među pacijentima, zbog čega se čini da su ona povezana s vakcinisanjem, odnosno vakcinom.
Vakcina AstraZeneca dobila je odobrenje za hitnu upotrebu u 70 zemalja, no u Sjedinjenim Američkim Državama još nije odobrena.
Američki stručnjaci pitaju se zbog čega bi se više krvnih ugrušaka javljalo samo među pacijentima vakcinisanim AstraZenecinom vakcinom, a ne i vakcinama Pfizera i BioNTecha, Moderne, Johnson&Johnsona ili ruskog Sputnjika V.
Dodaju da sve navedene navedene proizvode antitijela koja ciljaju na šiljak koji korona virus koristi za prodor u ćeliju.
Poput J&J ili vakcine Sputnjik V, i AstraZeneca koristi nereplicirajući adenovirus prehlade da bi omogućio šiljcima proteina prodor u stanicu te stvaranje imunosnog odgovora.
“Nakon što njemački i norveški naučnici predaju svoje recenzirane publikacije, naučna zajednica moći će ih proučiti”, rekao je doktor Peter Hotez, istraživač vakcina na Medicinskom fakultetu Baylor u Houstonu.
“Nema razloga da se ovo događa u slučaju AstraZenecine vakcine a ne i kod ostalih vakcina protiv COVID-19 stvorenih na bazi adenovirusa”, smatra Hotez.
(Agencije)