Pesticidi nanose ogromnu štetu sitnim stvorenjima koja održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu, pokazala je prva sveobuhvatna analiza tog problema, piše Gardijan.
Istraživači su otkrili da su izmjereni utiecaji poljoprivrednih hemikalija na gliste, kornjaše, razne druge insekte i ostale organizme u velikoj mjeri negativni. Drugi su naučnici rekli da su nalazi alarmantni, s obzirom na važnost ovih “neopjevanih heroja”.
Analiza je upozorila da se organizmi iz tla rijetko uzimaju u obzir pri procjeni uticaja pesticida na okolinu. SAD, na primjer, hemikalije testira samo na medonosnim pčelama koje možda nikada neće doći u kontakt s tlom, što je pristup opisan kao “lud”.
Izvještaj UN-a objavljen u decembru otkrio je da budućnost tla izgleda prilično “mračna” ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za zaustavljanje degradacije, s obzirom da su potrebne hiljade godina da bi nastala nova tla. Smatra se da tla sadrže gotovo četvrtinu sve biološke raznolikosti planeta.
Razina štete veća od očekivanja
Nathan Donley iz Centra za biološku raznolikost u SAD-u i autor nove recenzije, kaže: “Razina štete koju vidimo mnogo je veća nego što sam mislio da će biti. Tla su nevjerovatno važna. Ali o šteti koju pesticidi nanose beskičmenjacima u tlu, puno se manje govori nego o šteti koju nanose oprašivačima, sisarima i pticama – nevjeronatno je važno da se to promijeni”.
“Bube i razni drugi insekti imaju ogroman utiecaj na poroznost tla i uništava ih se u velikoj mjeri. Gliste su također jako pogođene”, rekao je.
“Mnogi ljudi ne znaju da se većina pčela gnijezdi u tlu, pa su tako i one izložene pesticidima.”
Profesor Dave Goulson sa Univerziteta Sussex u Velikoj Britaniji, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: “Otkrića štetnih učinaka velike većine testiranih pesticida na organizme u tlu su alarmantni, s obzirom na vitalnu važnost ovih neopjevanih heroja u održavanju tla zdravim”.
Analiza objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science sistemski je pregledala gotovo 400 studija o učincima pesticida na beskičmenjake koji barem dio svog života žive u tlu. Obuhvaćeno je više od 275 vrsta i 284 pesticida, ali nisu analizirane hemikalije koje su trenutno zabranjene u SAD-u.
Studije su pružile više od 2.800 “testnih parametara”, pri čemu je određeni pesticid testiran na određenom organizmu radi određenog svojstva, poput smrtnosti, brojnost, ponašanja, razmnožavanja te biohemijskih i morfoloških promjena, prenosi jutarnji.hr.
Naučnici su otkrili da 71 odsto testiranih parametara pokazuje negativne učinke izloženosti pesticidima, dok 28 odsto nema značajne učinke, a jedan posto pokazuje pozitivne učinke. Na primjer, na 84 odsto ispitivanih parametara kod glista negativno su utiecale najčešće klase insekticida. Neki herbicidi i fungicidi također su štetili glistama.
Donley je rekao: “Nisu samo jedan ili dva pesticida štetni, rezultati su zaista vrlo konzistentni u cijeloj klasi hemijskih otrova”.
Negativni učinci
Pregled iz 2012. pokazao je da pesticidi takođe mogu naštetiti životu mikroba u tlima.
Na revizijske studije može utiecati takozvana “pristranost objavljivanja” ako su istraživači nastojali objaviti samo one eksperimente koji pokazuju zapanjujući rezultat. Ali Matt Shardlow iz dobrotvorne udruge Buglife u Velikoj Britaniji kaže: “Ovdje je odgovor jasan – raspodjela rezultata u objavljenim studijama mahom naginje na negativnu stranu”.
“Visoka razina negativnih učinaka na oplodnju jedan je od najvažnijih rezultata koje analize ističu”, rekao je.
Kako dodaje, takođe se pokazuje da su fungicidi gotovo jednako loši kao i insekticidi za životinje u tlu. To nije iznenađujuće jer se gliste i razni drugi organizmi uglavnom hrane gljivicama na raspadnutoj biljnoj tvari.
“Svi želimo plodno poljoprivredno tlo, ali pokazalo se da pesticidi koje primjenjujemo uništavaju plodnost životinja koje žive u tlu”, rekao je Shardlow.
“Ako želimo zaštititi zdravo tlo, moramo uzeti u obzir organizme u tlu kada odlučujemo je li pesticid siguran za upotrebu”, dodao je.
U SAD-u se pesticidi ispituju jedino na medonosnim pčelama, rekao je Donley: “Suludo je analizirati jednu vrstu koja možda nikada neće doći u kontakt s tlom tokom cijelog svog života, a zanemariti sve kopnene beskičmenjake. Mogli smo onda analizirati i ribe”.
Regulacija pesticida uglavnom je još manje stroga u manje razvijenim zemljama, uprkos tome što poljoprivreda čini veći dio njihove ekonomije.
Propisi Evropske unije o pesticidima uključuju ispitivanja jedne vrste grinja, neke kukce i gliste te aktivnosti mikroba. Takođe se razmatraju daljnja ispitivanja šumskih gljiva i simbiotskih gljiva.
“To je dobro, ali svejedno bih volio vidjeti još”, rekao je Donley.
CropLife America, koja zastupa kompanije za proizvodnju pesticida, nije odgovorila na zahtjev za komentarom.
(Nezavisne.com)