Joe Biden prvi je američki predsjednik koji je prisustvovao komemoraciji za žrtve masakra u Tulsi u Oklahomi, održanoj u utorak, u kojem je ubijeno oko 300 Afroamerikanaca 1921. godine, a došao je “pomoći da se prekine šutnja”.
“Događaji o kojima govorimo dogodili su se prije 100 godina, a ja sam ipak prvi predsjednik u 100 godina koji je došao u Tulsu”, rekao je Biden dodavši da želi “razotkriti istinu”.
“Došao sam ovdje kako bih pomogao da se prekine šutnja. Jer u šutnji se rane produbljuju”, istaknuo je.
Rasistički napad u Tulsi “bio je predugo zaboravljen u našoj historiji. Odmah nakon što se to dogodilo bilo je napora da se to izbriše iz našeg sjećanja”, rekao je Biden.
“Neke su nepravde tako grozne, tako zastrašujuće, toliko bolne da ne mogu ostati pokopane”, dodao je, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.
Biden je iskoristio ovaj historijski govor da osudi napade “apsolutno bez presedana” na biračko pravo Afroamerikanaca, “najosnovnije pravo”, kroz zakone koji ograničavaju pristup biralištima u nekim konzervativnim državama.
Ubistva, pljačke i paljevina
Dvodnevno krvavo nasilje u Tulsi koje je počela rulja bijelaca 31. maja 2021. decenijama se u Americi ignorira kao historijska činjenica, navodi BBC, a prošle godine, nakon okrutnog ubojstva Georgea Floyda u Minneapolisu ponovo je aktualizirano.
Nezapamćeno nasilje dogodilo se u bogatoj afroameričkoj četvrti Greenwood u Tulsi koji je nazivan i Crni Wall Street nakon što je jedan Afroamerikanac optužen za napad na bjelkinju.
Iako optužbe nisu bile dokazane pokrenule su val ubistava tamnoputih stanovnika, pljačke njihovih domova i paljenja zgrada blok po blok.
Na kraju je uništeno više od hiljadu zgrada.
Procjenjuje se da je 300 ljudi ubijeno, hiljade su ostale bez domova, a cijela zajednica bila je uništena.
Biden je 31. maj proglasio danom sjećanja pozvavši Amerikance da se “zajednički obavežu na iskorjenjivanje sistemskog rasizma i pomoć u obnovi zajednica i života koji su njime uništeni”. Priznao je pritom i ulogu savezne vlade u “oduzimanju bogatstva i prilika crnačkim zajednicama”.
On se u Tulsi sastao s troje ljudi koji su preživjeli taj masakr: Violom Fletcher, Hughesom Van Ellisom i Lessie Benningfield Randle, koji danas imaju između 101 i 107 godina.
Također je posjetio izložbu posvećenu maskaru u kulturnom centru Greenwooda
(Agencije)