Danas je subota, 12. jun/lipanj, 163. dan 2021. godine.
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN
1683. – Više od 250.000 turskih vojnika počelo drugu opsadu Beča, ali su poslije dva mjeseca osmanlijskih napada snage poljskog kralja i vojskovođe Jana Trećeg Sobjeskog uspjele razbiti opsadu, što je spriječilo dalje širenje Osmanskog carstva u Evropi.
1759. – Umro je engleski pisac William Collins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode “Veče”, “Škotske praznovjerice”, “Sloboda”.
1798. — U pohodu na Egipat Napoleon Bonaparta zauzeo ostrvo Malta.
1827. – U Hirzelu kraj Züricha rođena je švicarska književnica Johanna Spyri, stvoriteljica lika ‘prototipa’ švicarske djevojčice po imenu Heidi, autorica popularne dječje zbirke ‘Priče za djecu i one koji vole djecu’ iz koje su najpoznatija djela ‘Heidi, njezine godine učenja i lutanja’ i ‘Iz švicarskih planina’.
1911. – Rođen je Milovan Đilas, jugoslovenski političar i književnik.
1929. – U Frankfurtu je rođena Anne Frank (1929.- 1945.) Jevrejka, autorica poznatog “Dnevnika Anne Frank”, u kome svjedoči o dramatičnim dešavanjima života u izolaciji i strahu sve dok je 1944. nije otkrio Gestapo i otpremio u koncentracioni logor Bergen-Belsen. Dnevnik je nakon rata pronađen u Amsterdamu.
1934. – Fašistička vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.
1943. – Umro je Nurija Pozderac, učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora AVNOJ-a. Poslije okupacije Jugoslavije i stvaranja Nezavisne države Hrvatske (NDH) 1941, nije se mirio s ustaškom politikom ubijanja i protjerivanja Srba i Jevreja u Bosni i Hercegovini. Džafer-beg Kulenović, predsjednik JMO, ponudio mu je mjesto ministra u Vladi NDH, ali je to odbio. Tokom 1941. povezao se s partizanima i priključio se Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP). Kao veoma utjecajna i poznata ličnost među narodom Cazinske krajine 1942. godine je bio izabran za predsjednika Narodnooslobodilačkog odbora (NOO) u Cazinu. Bio je učesnik i na Prvom zasjedanju Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Jugoslavije, održanom 26. i 27. novembra u Bihaću. Na ovom zasjedanju je izabran za potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a. Bio je učesnik Četvrte neprijateljske ofanzive poznate kao bitka na Neretvi, marta 1943. godine. Tokom Pete neprijateljske ofanzive poznate kao bitka na Sutjesci, 8. juna 1943. bio je ranjen prilikom bombardovanja u šumi kod katuna Duži na planinskoj visoravni Vučevo, iznad rijeke Sutjeske. Nekoliko dana kasnije, 12. juna 1943. od zadobijenih rana preminuo je na Dragoš-Sedlu, za vrijeme pokreta za Tjentište.
1964. – Nelson Mandela, Walter Sisulu i još 6 vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi osuđeni su na doživotnu robiju.
1967. – Lansirana je sovjetska svemirska misija Venera 4, prva svemirska letjelica koja je uspješno ušla u atmosferu nekog drugog planeta i prikupljene podatke poslala znanstvenicima na Zemlji. Lansirana je prema Veneri raketom Tyazheliy Sputnik (67-058B) s ciljem da prikupi podatke o njenoj atmosferi. Na cilj je stigla u listopadu i uspješno u atmosferi ispustila dva termometra, barometar, radijski visinomjer, atmosferski mjerač gustoće, 11 plinskih analizatora i dva radijska odašiljača. Glavni dio letjelice u sebi je nosio i magnetometar, detektor kozmičkog zračenja, Lyman-alpha spektrometre za detekciju atoma dušika i vodika, te detektore solarnog vjetra. Ona se nakon slanja prvih podataka na Zemlju padobranom počela spuštati kroz atmosferu prema površini, no temperatura znatno viša od očekivane i nevjerojatan pritisak uništili su sondu prije nego je dospjela na površinu, a isto se dogodilo i kasnijim sondama s Venere 5 i 6. No, unatoč ‘prisilnom slijetanju’ Venera 4 prikupila je neprocjenjive podatke, prvu kemijsku analizu Venerine atmosfere, za koju se ispostavilo da se sastoji od ugljičnog dioksida i malog postotka dušika, te je uspješno izmjerila temperaturu i gustoću atmosfere za koje se ispostavilo da su mnogo više nego se ranije vjerovalo.
1976. – U državnom udaru u Urugvaju oboren je predsjednik Juan María Bordaberry i počela devetogodišnja vojna diktatura.
1988. – U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana, usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija u toj azijskoj zemlji.
1991. – Na predsjedničkim izborima u Rusiji pobijedio je Boris Jeljcin.
1997. – Savjet bezbjednosti UN jednoglasno odobrio imenovanje bivšeg španskog ministra inostranih poslova Carlosa Westendorpa za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
2003. – Vrhovni vojni sud osudio četiri pripadnika bivše Vojske Jugoslavije, među kojima i dva oficira, na kazne zatvora od pet do 14 godina, zbog ratnog zločina nad albanskim civilima na Kosovu tokom 1999. godine, što su prve pravosnažne presude izrečene za ratne zločine. Za ubistvo dva albanska civila u selu Kušnin, kod Prizrena, pukovnik Zlatan Mančić osuđen je na 14 godina zatvora, kapetan Rade Radojević na devet, a vojnici Danilo Tešić i Mišel Sergej na sedam, odnosno pet godina zatvora.
2007. – Haški tribunal osudio je Milana Martića zbog ratnog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Hrvatskoj na 35 godina zatvora. Optužnica je imala 19 tačaka, a Martić je optužen i za kršenje običaja i zakona rata, te da je planirao, poticao i zapovjedio progone, istrebljenje stanovništva na području Hrvatske u periodu 1991.-95. godine.
2008. – U Irskoj na referendumu odbačen Lisabonski sporazum.
2008. – Kanadski premijer Stephen Harper zvanično se u ime vlade izvinio starosjediocima Kanade zbog prakse odvajanja djece domorodaca od njihovih porodica i primoravanja da pohađaju državne škole, u cilju asimilacije u kanadsko društvo. Od 19. vijeka pa sve do 1970-tih godina više od 150.000 djece odvedeno je prisilno iz svojih domova.
(AbrašMEDIA)