Evropska unija planira uspostavu zajedničkih vojnih snaga od 5000 vojnika do 2025. koje bi mogle intervenirati u nizu kriza ne oslanjajući se na SAD, po nacrtu plana.
Evropske snage za brzo djelovanje (EU Rapid Deployment Capacity) činile bi kopnene, pomorske i zračne jedinice koje bi ovisno o krizi mogle zamijeniti bilo koje stalne snage, po povjerljivom dokumentu na 28 stranica koji nosi datum od 9. novembra, a u koji je Reuters dobio uvid.
Evropski ministri vanjskih poslova i odbrane počeli su raspravljati o tom planu u ponedjeljak navečer u Briselu i nastavili u utorak, a konačni dokument trebao bi biti pripremljen do marta iduće godine, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Slovensko predsjedništvo EU-a kazalo je novinarima da su reakcije vlada država članica pozitivne, ali i napomenulo da postoji tradicionalna podjela između članica koje su fokusirane na Rusiju i onih koje zabrinjavaju teroristički napadi i nestabilnost na južnom krilu Unije.
“Prvi dojmovi su dobri. Naravno da treba razraditi pojedinosti”, rekao je slovenski ministar odbrane Matej Tonin.
Dvije decenije nakon što su evropski čelnici dogovorili uspostavu snaga od 50.000 do 60.000 vojnika, koje međutim nisu nikada postale operativne, nacrt strategije koji je pripremio šef evropske diplomatije Josep Borrell do sada je najkonkretniji pokušaj uspostave samostalnih evropskih vojnih snaga koje se neće oslanjati na SAD.
“Trebamo veću brzinu djelovanja, otpornost i fleksibilnost kako bismo provodili puni spektar zadaća upravljanja vojnim krizama”, navodi se u nacrtu plana pod nazivom Strateški kompas.
“Moramo moći odgovoriti na neposredne prijetnje ili brzo reagirati u kriznoj situaciji, naprimjer misijom spašavanja i evakuacije ili operacijom stabilizacije u neprijateljskom okruženju”, navodi se u dokumentu.
U vojnim snagama ne bi sudjelovale sve države članice, iako bi za odobrenje njihovog angažiranja trebao konsenzus.
Strateški kompas je zapravo evropska vojna doktrina poput NATO-ovog Strateškog koncepta u kojem su definirani ciljevi Sjevernoatlantskog saveza.
Ključno je to što Borrell želi da države članice osiguraju logistiku, zračni transport na daleke destinacije i zapovjedne i kontrolne kapacitete za što se evropski saveznici u NATO-u sada oslanjaju na SAD.
Borrell je rekao novinarima da je trenutno u razvoju gotovo 60 zajedničkih evropskih vojnih projekata za oružje i druge kapacitete, nakon što ih je u utorak odobreno još nekoliko.
SAD poziva Evropljane da ulažu u svoje vojne snage i američki predsjednik Joe Biden rekao je da bi one bile komplementarne NATO-u.
EU ima borbene grupe od 1500 vojnika od 2007. godine, ali ih nije nikada koristio, iako ih se željelo rasporediti u Čadu i Libiji.
Njihovo razbijanje na manje jedinice učinilo bi ih fleksibilnijim.
(Agencije)