Francuska će ove zime dopustiti da njene posljednje dvije operativne elektrane na ugalj rade pojačano, kako bi se spriječila opasnost od nestašice električne energije kao posljedice zatvaranja nekih nuklearnih elektrana, javlja Radio France Internationale, prenosi Hina.
Prema vladinoj uredbi čije se donošenje očekuje, omogućit će se rad elektrana na ugalj hiljadu sati mjesečno do 28. februara, za razliku od 700 sati dopuštenih tokom cijele godine. Ugalj obično pokriva do 2% energetskih potreba Francuske, daleko iza nuklearne energije koja je zaslužna za 70 posto proizvedene struje.
Njemački mediji promptno su ukazali na paradoks koji dolazi usred nesuglasica između Berlina i Pariza oko njihove energetske politike. Naime, iako se Njemačka još uvijek uveliko oslanja na ugalj, postupno ga ukida, kao i nuklearnu energiju – posljednju do kraja 2022. – s općom namjerom oslanjanja na obnovljive izvore u proizvodnji 80 posto potreba za električnom energijom. Francuska pak trenutno s desetak od svojih 56 nuklearnih reaktora zatvorenih radi održavanja ne proizvodi toliko energije kao inače, a njena “nuklearna flota” sada je na 78 posto proizvodnog kapaciteta. U tim okolnostima nedavne niske temperature pojačale su strah od nedostatka električne energije.
Francusko ministarstvo zaduženo za ekološku tranziciju izjavilo je AFP-u da “oživljavanje” uglja neće promijeniti raspored zatvaranja preostale dvije aktivne francuske elektrane na ugalj: Cordemais, u dolini Loire, i Saint-Avold, u Moselleu, koji graniči s Njemačkom. Dok bi elektrana u Moselleu definitivno trebala izaći iz mreže u martu, ona u Cordemaisu mogla bi nastaviti s radom do 2024. godine, zbog onoga što je opisano kao “rizik od napetosti u mreži”. Elektrane na ugalj već su zatvorene u Le Havreu u sjevernoj Francuskoj i Gardanneu na jugu.
Naučnici na UN-ovom IPCC panelu za klimatske promjene kažu da proizvodnja električne energije na ugalj 68 puta više CO2 od nuklearnih elektrana.
Nuklearne ambicije i francusko-njemački spor
Evropska komisija je 31. decembra prošle godine predstavila kontroverzni prijedlog za označavanje nuklearnih i plinskih elektrana kao “zelenih” prema svom pravilniku o taksonomiji ulaganja. Francuska je bila glavni zagovaratelj tog pristupa. Njemačka i Francuska “složile su se da se ne slažu” oko te odluke, ali ako je podrži većina država članica nova pravila postat će zakon EU od 2023. godine.
U intervjuu za francuski dnevnik Journal du Dimanche, evropski povjerenik Thierry Breton rekao je da EU mora masovno ulagati u nuklearne elektrane nove generacije. Francuz je procijenio da će to biti više od 500 milijardi eura od sada do 2050. godine, od čega će 50 milijardi eura biti potrošeno na postojeće pogone prije 2030. godine.
“Ekološka tranzicija donijet će industrijsku revoluciju neviđenih razmjera”, rekao je Breton.
EU želi postati prvi ugljični neutralni kontinent u svijetu do 2050. godine. Da bi se to postiglo, blok se obvezao smanjiti emisije ugljika za 55 posto ovog desetljeća.
(Agencije)