Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale, nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden najavio prodaju rekordnih 180 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi spriječio daljnji rast cijena ‘crnog zlata’, javlja Reuters.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je 13,5 posto, na 104,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 12,9 posto, na 99,27 dolara.
Najveći pad cijena nafte u posljednje dvije godine uslijedio je nakon što je predsjednik Biden najavio da će tokom šest mjeseci, počevši od maja, na tržište plasirati milion barela dnevno iz strateških rezervi kako bi se spriječio daljnji rasta cijena ‘crnog zlata’.
To će biti treći put u posljednjih šest mjeseci da SAD koristi svoje strateške rezerve, ali i najveće otpuštanje nafte u gotovo 50-godišnjoj historiji tih zaliha.
Od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem februara cijene su nafte snažno porasle, što potiče rast inflacije u svijetu.
To bi moglo natjerati centralne banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje oporavka svjetske ekonomije.
“Teška vremena zahtijevaju radikalne mjere. Bidenova administracija očgledno smatra da skok cijena nafte opravdava potez koji će ozbiljno stanjiti strateške zalihe. U idućih šest mjeseci kapat će nam po milion barela nafte (dnevno), što je znak da se ne očekuje skoro rješenje ukrajinske krize koja je smanjila opskrbu naftom”, kazala je Susannah Streeter iz Hargreaves Lansdowna.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) u petak su, također, najavile plasman nafte iz strateških rezervi, no još se nisu dogovorile o količinama. O tome će odlučiti idućih sedmica.
Kratkoročno će to pritisnuti cijene nafte, slažu se analitičari, no pitanje je što će biti dugoročnije.
“Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će tržište teško osigurati dovoljnu opskrbu u idućim mjesecima. Američka najava blijedi pred procjenama da će sankcije i zazor kupaca s tržišta izbaciti tri miliona barela ruske nafte dnevno”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.
Analitičari Goldman Sachsa smatraju, pak, da će taj potez uravnotežiti tržište nafte u ovoj godini, ali nije trajno rješenje.
“To će, ipak, i dalje biti otpuštanje zaliha nafte, a ne trajan izvor opskrbe za godine koje dolaze. Takvo oslobađanje zato neće riješiti strukturni deficit u opskrbi koji se stvarao godinama”, smatraju analitičari Goldman Sachsa.
Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su prošle sedmice da će u maju povećati proizvodnju za samo 432.000 barela dnevno, unatoč pritisku Zapada da na tržište plasiraju znatno više nafte.
(Agencije)