Studija sugerira da poljoprivredne mašine uzrokuju veliku štetu u tlu

Naučnici tvrde da bi masivni traktori mogli oštetiti do petine globalnog zemljišta koje se koristi za uzgoj usjeva.

Zbog težine modernih kombajna, traktora i drugih poljoprivrednih mašina postoji rizik od zbijanja tla, što može dovesti do poplava i loše žetve, tvrde istraživači u Švedskoj.

A u svom naučnom radu oni postavljaju zanimljivo pitanje.

Kako su džinovski dinosaurusi, koji su bili puno teži od tih mašina, preživjeli a da ne smrskaju tlo u paramparčad?

Istraživači su izračunali da je se težina kombajna, kada su potpuno napunjeni, povećala sa oko 4,000 kg 1958. na oko 36,000 kg 2020. (Nasuprot tome, brontosaurusi su težili barem duplo više.)

U međuvremenu, gume traktora i drugih vozila su također postale veće, imajući veći uticaj na tlo.

U tlu koje je zgnječeno pod velikom težinom zrak se istiskuje i tlo postaje zbijeno.

Ovo spriječava biljke da puste korijenje i da crpe hranljive materije, te je zemljište sklono poplavama.

Istraživači smatraju da povećavanje težine poljoprivrednih mašina prijeti poljoprivrednoj produktivnosti.

Njihova analiza, objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences, sugerira da bi kombajni mogli oštetiti do petine globalne zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva.

Thomas Keller, profesor upravljanja zemljištem na Swedish University of Agricultural Sciences u Uppsali, u Švedskoj, kaže da mašine treba dizajnirati tako da ne prelaze određeno opterećenje.

“Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi kada se vozimo po tlu, ali mogu proći decenije dok se to tlo oporavi”, rekao je Keller.

Međutim brontosaurusi, biljojedi dugog vrata koji su nekada lutali Zemljom, nadmašivali su težinu modernih kombajna.

Ovo predstavlja zagonetku: kako su ta izumrla stvorenja napredovala u ekosistemima koje su vjerovatno mijenjali dok su gazili po zemlji?

Profesor Thomas Keller sugerira da su se divovski biljojedi držali staza, koristeći svoje duge vratove kako bi dosegnuli obližnju vegetaciju.

“Mislimo da oni možda nisu samo nasumično šetali krajolikom”, pojasnio je profesor.

Izvor: BBC News
Prevod: AbrašMEDIA