Zagovornici odrasta (engl. degrowth) su dugo tvrdili da je ekonomski rast štetan za okoliš. Sada naučnici pokazuju da, po pitanju prehrambenog sektora, kontrola rasta ne bi sama po sebi učinila naš prehrambeni sistem održivim, ali da bi promjena naše ishrane i određivanje cijene ugljika imali takav efekat. Grupa predvođena Potsdamskim institutom koristila je kvantitativni model sistema prehrane i zemljišta kako bi procijenila efekte odrasta i prijedloga efikasnosti na emisije stakleničkih gasova u prehrambenom sektoru. Njihovi rezultati su pokazali da bi se kombinacijom promjene prehrane, određivanja cijena emisija gasova i međunarodnih transfera dohotka moglo postići da svjetski prehrambeni sistem bude neutralan po pitanju emisija do kraja 21. stoljeća – istovremeno obezbjeđujući zdraviju prehranu za rastuću svjetsku populaciju.
“Ako bismo samo smanjili naš trenutni prehrambeni sistem to ne bi puno smanjilo emisije. Umjesto toga, moramo transformirati samu prirodu tog globalnog prehrambenog sistema”, kaže Benjamin Bodirsky, autor studije. “To s jedne strane znači da ljudi konzumiraju ono što im je potrebno u smislu nutritivnih potreba, ograničavaju bacanje hrane i jedu uravnoteženiju prehranu, s mnogo više povrća i manje životinjskih proizvoda. S druge strane, kvalitativna transformacija znači veću učinkovitost, dakle proizvodnja hrane na način koji manje zagađuje: pametnije doziranje gnojiva ili sadnja usjeva s većim prinosom. Također, cijene ugljika mogle bi pomoći u usmjeravanju poljoprivrednika na poljoprivredne prakse s nižim emisijama, jer manja emisija znači da poljoprivrednik manje plaća. Sve zajedno, to bi moglo drastično smanjiti emisije stakleničkih gasova.”
Način na koji proizvodimo hranu i upravljamo zemljištem doprinosi i do trećine globalnih emisija stakleničkih gasova unutar kompletnog lanca snadbijevanja. „Zato smo analizirali kako bi ovaj sistem izgledao u hipotetičkom svijetu odrasta: nakon pregleda prijedloga za odrast, kreirali smo skup scenarija koje smo unijeli u kompjutersku simulaciju sistema hrane i zemljišta kako bismo istražili njihov efekat na prehrambeni sistem”, objašnjava David Chen, autor studije. “Odmaknuli smo se od žestokih normativnih rasprava o odrastu. Ono što smo otkrili jeste da je trenutni prehrambeni sistem u osnovi neodrživ za bilo koje društvo, bez obzira na stope ekonomskog rasta.”
Simulacije pokazuju da ako bismo samo kontrolisali rast u bogatim zemljama to ne bi donijelo značajne prednosti po pitanju održivosti prehrambenog sistema. Financijski transferi iz zemalja s višim u zemlje s nižim prihodima unutar trenutne paradigme razvoja mogu čak povećati emisije. To je zato što su promjene u prehrani koje vode korištenju životinjskih proizvoda i prerađene hrane za koje su vezane velike emisije ugljika najizraženije kada zemlje prelaze s niskih na srednje prihode.
Ipak, kada su ovi naučnici u svoje modele uključili promjene u potrošnji i povećanje efikasnosti na osnovu cijena ugljika, rezultati su pokazali poboljšan nutritivni ishod za sve potrošače, niže emisije stakleničkih gasova, a posljedično i manju ekonomsku aktivnost u poljoprivredi koja je potrebna za proizvodnju hrane. “Za prehrambeni sektor možemo reći da bi određeni stepen odrasta prije bio rezultat održive transformacije nego početna tačka”, kaže Hermann Lotze-Campen, koautor s Potsdamskog instituta. “Dakle, u osnovi se ne radi o manjem nego o drugačijem rastu.”
Ono što je važno naglasiti prema ovo studiji jeste da bi održiva transformacija prehrambenog sistema koja uzima u obzir sve troškove za okoliš dovela do blagog povećanja cijena hrane – što bi posebno osjetili siromašni. Stoga svaka transformacija mora biti popraćena dobro osmišljenom kombinacijom politika pametnih shema oporezivanja, socijalne kompenzacije za cijene CO2 i međunarodnih transfera. Također, potrebno je investirati da bismo učinili poljoprivredu prihvatljivijom za klimu, npr. kontrolom protoka azota u usjevnim zemljištima. Ti se troškovi, međutim, vjerojatno nadoknađuju obnovom onoga što ekosistemi nude.
Izvor: ScienceDaily
Prevod i adaptacija: AbrašMEDIA