Austrijski i bosanskohercegovački arheolozi prezentirali su danas u Muzeju Grada Zenica rezultate istraživanja prahistorijskih nalazišta Gradina na Kopilu i Mrtvačka gradina u Gradišću kod Zenice, koje su provodili od kraja 2019. godine te u skolopu kojih su pronašli i 45 grobova s 50 ljudskih skeleta iz brončanog i željeznog doba.
Kako je u svojoj prezentaciji podvukao dr. Mario Gavranović, zamjenik direktora Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka iz Beča, koji je i finansirao istraživanja, pronalazak ljudskih skeleta iz tog perioda predstavlja senzacionalan nalaz, jer se radi o najstarijim ljudskim skeletnim ostacima na području srednje Bosne. U jednoj je grobnici pronađen i skelet konja.
Austrijski arheološki institut istraživanja je proveo s Muzejom Grada Zenica te stručnjacima i studentima Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu s dr. Edinom Bujakom.
-Bavili smo se istraživanjem lokaliteta iz brončanog i željeznog doba na području Zeničkog bazena. Prošle godine, kao jedan od najvažnijih i najspektakularnijih rezultata, moram reći da smo otkrili prvu nekropolu. Prvo groblje brončanog i željeznog doba na području srednje Bosne. Do sada smo otkrili 45 grobova – radi se o najstarijim skeletnim ostacima koje imamo na području srednje Bosne. To su, dakle, ljudi koji su živjeli ovdje u periodu od prije 3.000 godina – od 1.000 do 500 godina prije nove ere. To je taj vremenski raspon koji pokrivamo u groblju. Po prvi put imamo dokumentirane skeletne ostatke i grobne konstrukcije iz tog perioda. Do sada smo imali predmete iz tog perioda, ali sada imamo ljude. To su najstariji ljudski ostaci na području srednje Bosne – istakao je Gavranović.
Pronalazak nekropole iz tog perioda, napomenuo je, nešto je što se “nije desilo u 130 godina arheoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini“, a koja su se počela raditi dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu.
-Mi smo imali tu sreću, malo znanja i upornosti da otkrijemo taj lokalitet na Kopilu. On je, u jednoj manjoj mjeri, istraživan već sedamdesetih godina prošlog stoljeća tako da smo imali određena saznanja da je tu postojalo naselje iz tog perioda. Također, istraživali smo i naselje – kazao je Gavranović, koji je dodao kako se nekropola nalazi oko 500 metara od naselja i „na terasi koja je okrenuta prema Zapadu“.
Otkrivene su, ističe, grobne konstrukcije od kamena u koje je “pokapano više članova“, a sa otkrivenim materijalom radit će daljne analize kako bi otkrili genetičke karakteristike, mobilnost tih populacija i njihove ishrane, zatim rodbinske povezanosti unutar nekropole.
-Imali smo sreću da u grobovima nađemo i određeni broj predmeta, koji su se polagali uz njih. To je grobna nošnja te populacije. Pomoću predmeta možemo utvrditi s kojim drugim su regijama oni razvijali neke trgovinske odnose; da li je bilo stranih osoba koje su došle u tu zajednicu…Da li su se ovdje udavale žene iz drugih područja…Otvara nam potpuno ‘novi prozor’ koji do sada nismo imali u ta davana vremena – naglasio je Gavranović.
Rijeka Bosna je, podvlači, od pamtivjeka pa do današnjih dana “jedna od glavnih komunikacija koja ovaj prostor povezuje, prije svega sa Sjeverom, sa Panonskom nizijom.
-Mi, zaista, u materijalu koji smo pronašli – na osnovu paralela i analogija, možemo vidjeti da je ova zajednica koja je živjela tu, koja je ukapala svoje ljude, imala razvijene odnose sa Sjeverom. Dakle, i sa dolinom rijeke Save, ali i sa Podunavljem…Ali, naravno, imamo i predmeta koji su nas apsolutno iznenadili i koji ukazuju na veze sa istočnim Balkanom – s Rumunjskom, Makedonijom… Te komunikacije su bile puno, puno razvijenije nego što mi smo, možda, u nekom trenutku znali i mogli pretpostaviti. Svi su lokaliteti, na kojima smo do sada istraživali, na dosta visokim pozicijama – od 600 metara pa naviše. Pretpostavljamo da njima sama dolina rijeke Bosne nije bila toliko atraktivna, jer je, vjerovatno, bilo plavno područje pa su se zato izvlačili na više pozicije – istakao je Gavranović.
Profesor Edin Bujak je napomenuo kako senzacionalistički nalazi grobova starih između 2500 i 3000 godina te nakita, oružja i keramičkog posuđa starosti oko 3000 godina, Grad i Muzej Grada Zenica, u kojem će svi nalazi trajno biti izloženi, pozicioniraju Zenicu i tu ustanovu u centar te polaznu regionalnu tačku arheoloških istraživanja iz tog perioda.
-Ovo su prva arheološka istraživanja na području Zenice u proteklih 40 godina. Nekako je sve to bilo zaustavljeno ovim nemilim događanjima iz devedesetih pa smo, konačno, i na ovaj način vratili arheolohiju i arheološka istraživanja u Zenicu. Nažalost, ovdje još nema dovoljno sredstava za arheološka istraživanja, tako da je kompletan projekat finansirao Austrijski arheološki institut, uz pomoć Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, odnosno ministra Spahije Kozlića. Na taj smo način uspjeli da provedemo ova značajna arheološka iskopavanja. Slobodno možemo kazati da su rezultati iznimo značajni za proučavanje daleke prošlosti ovih krajeva, odnosno možemo kazati da imamo nešto što, do sada, na ovim područjima nije otkriveno te što će nam uveliko pomoći da rasvijetlimo daleku prošlost Zeničkog bazena, ali i BiH – istakao je Bujak.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK Spahija Kozlić zahvalio se arheolozima, koji “entuzijastički i mukotrpno istražuju prostor BiH“.
-Ministarstvo je osiguralo sve što je potrebno za rad ovoj ekipi istraživača – od adekvatnih dozvola, projektne dokumentacije…Da im smanjimo troškove, osiguravali smo smještaj ovoj ekipi i studentima koji su dolazili da istražuju prostor Zenice te smo na taj način nastojali da pomognemo ovaj izuzetno važan posao – kazao je ministar Kozlić.
Magistar Ikbal Cogo iz Muzeja Grada Zenice zahvalio se porodici Popović, na čijem se imanju nalazi arheološko nalazište na Kopilama te istakao kako je potrebno iznaći sredstva za mogući otkup tog zemljišta i njegovo uređenje u Arheološki park Zenica, kako bi ga mogli posjećivati turisti.
Nakon što se obave analize, svi nalazi ovog istraživanja bit će prezentovani u monografiji koja će postati dostupna široj javnosti.
(FENA)