Narodna skupština Republike Srpske je na nastavku 22. redovne sjednice, održane dana 23.6.2022. godine, usvojila novi Zakon o geološkim istraživanjima Republike Srpske.
Nakon što je dan ranije zaključena skupštinska rasprava o ovom zakonu, i data završna riječ, isti je usvojen u danu za glasanje sa većinom poslaničkih glasova, piše CZZS.
Prethodno, usvajanju finalnog teksta je prethodilo i usvajanje Nacrta zakona, prilikom čije izrade je, pored organa vlasti, učešće uzela i šira javnost dostavljanjem svojih komentara i primjedbi.
U fazi javnog uvida u Nacrt zakona, Centar za životnu sredinu je podnio iscrpne komentare i primjedbe na predložena zakonska rješenja. U finalni tekst Nacrta zakona, između ostalih, uvažene su primjedbe istaknute u pogledu nelegitimnog delegiranja diskrecionog odlučivanja o mogućnosti geoloških istraživanja upravljačima zaštičenih područja, uslova za dokazivanje riješenih imovinsko-pravnih odnosa na budućem istražnom polju, neophodnosti prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, direktnog učešća lokalne samouprave i građana u odlučivanju o ishodovanju dozvole i dr. Djelimično su uvažene i druge sugestije kojima se isticala neophodnost bolje zaštite životne sredine.
Nakon toga, a prije upućivanja Prijedloga zakona u redovnu zakonodavnu proceduru, Centar za životnu sredinu je iskoristio mehanizme participativne demokratije te, nakon što je podnio Amandmane na Prijedlog zakona, uzeo je učešće u javnoj raspravi na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine održane dana 31.5.2022. godine. Tom prilikom, nakon elaboriranja amandmana od strane predlagača, Odbor za zaštitu životne sredine je iste jednoglasno prihvatio, te ih uključio u svoj finalni Izvještaj koji dostavlja Narodnoj skupštini.
Konkretno, amandmanima se predlagalo značajno proširenje minimalnog istražnog radijusa u naseljenim područjima, kao i, u slučaju sukoba kod implementacije, prevagu primjene propisa kojim se uređuje zaštita prirode, zaštita životne sredine, nacionalnih parkova i zaštićenih područja.
Međutim, iako su ovi prijedlozi amandmana, u toku poslaničke rasprave na sjednici Narodne skupštine od 22.6.2022. godine, načelno bili prihvaćeni od strane većine poslanika, u danu glasanja o zakonu amandmani se nisu našli u finalnom tekstu Prijedloga zakona zbog čega poslanici nisu mogli da glasaju o njima. Naime, nakon što je izrađivač zakona, Ministarstvo energetike i rudarstva, odbilo da prihvati amandmane, Odbor za zaštitu životne sredine, ipak, nije tražio izjašnjenje Narodne skupštine o tome, što je bio uslov za glasanje o konkrentim amandmanima.
“Kod činjenice da je mandat Odbora za žaštitu životne sredine jasan, kao i da je isti prethodno jednoglasno prihvatio prijedloge amandmana, ispuštanje prilike da se vrhovna zakonodavna vlast izjasni o predloženim amandmanima je u najmanju ruku nesretna. Na ovaj način, iako shodno poslovniku, imamo situaciju da je o dodatnoj zaštiti životne sredine i zaštiti posebnih prava zajamčenih ustavom i zakonom – a što je bio isključivi cilj predloženih amandmana – praktički odlučilo ministarstvo, dakle izvršna vlast”, izjavio je Redžib Skomorac, pravnik Centra za životnu sredinu.
“Budući da je evidentna namjera izrađivača novog zakona bila da se u njegovoj primjeni uputi na postojeće standarde žaštite životne sredine, mišljenja smo da bi predloženi amandmani tim prije samo potvrdili takvu namjeru ministarstva. Stoga, iako u novom zakonu postoje unaprijeđeni segmenti, ostaje da se u praksi vidi koliko su geološki istražni radovi mogući uz ne samo zadržavanje, već i nužno unaprijeđenje, kvaliteta životne sredine, ali i drugih prava koja proističu iz tog imperativa. U tom pogledu ćemo budno nastaviti da vršimo monitoring implementacije novog zakona”, dodao je Skomorac.
Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu istakla je da je za odobravanje geoloških istraživanja prema novom zakonu neophodna saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji istraživanje planira.
“Ovim putem unaprijed apelujemo na organe lokalne samouprave da uzmu aktivno učešće u procesu odlučivanja, budući da se radi o zahvatima koja itekako mogu uticati na dobrobit stanovništva sa datog prostora. Kao primjer loše prakse možemo svakako navesti područje planine Ozren na kome su vršena geološka istraživanja uprkos protivljenju stanovništva koje je tim istraživanjima bilo pogođeno. Organi lokalne samouprave nisu učinili dovoljno napora da zaštite dobrobit stanovništva. Srećom, ovdje je presudnu ulogu imao aktivizam samih mještana koji je na kraju rezultirao i ukidanjem rješenja, ali ovo ne treba da bude praksa”, dodala je Kosanović.
Obzirom na recentna iskustva u regionu, ali i svijetu, uz tendenciju sve češćeg sukoba tržišnih potreba i tehnološkog razvoja sa potrebom za zaštitom životne sredine i zaštitom temeljnih ljudskih prava, evidentno su stoga i sve veći napori u dostizanju ekološke pravde.
Stoga, Centar za životnu sredinu ohrabruje nadležne vlasti da razvoj privrede ne dovodi u obaveznu konkurenciju sa opštim blagostanjem društva, te da stvarni prosperitet mjeri u skladu sa tim.