Čuvari i čuvarice rijeka došli su na samo korak od potpune zabrane izgradnje novih malih hidroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji predviđa zabranu izgradnje ovih ekocidnih objekata, usvojen je u konačnoj formi u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, dok se uskoro očekuje i njegovo usvajanje u Domu naroda, piše Aarhus.ba
Međutim, postavlja se pitanje šta uraditi sa postojećim izgrađenim malim hidroenergetskim objektima, a čije iskorištavanje vodnih resursa je u većni slučajeva sinonim za ekocid i nepostojanje biološkog minimuma?
Jedan od bitnih zahtjeva koje su nevladine organizacije dostavile na sastanku sa resornim federalnim ministarstvima i premijerom Novalićem još tokom 2020. godine jeste i adekvatna izmjena i usvajanje novog Pravilnika o ekološko prihvatljivom protoku FBiH (EPP), što je u nadležnosti Federalnog ministarstva, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Održana su dva seta javnih rasprava za usvajanje navedenog Pravilnika, 2020. i 2021. tokom kojih su usvojeni mnogi komentari nevladinog sektora, ali ovaj Pravilnik još uvijek nije stupio na snagu. Nedavno su predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka u BiH ponovo imali sastanak sa službenicima navedenog ministarstva tokom kojeg je pojašnjeno da nakon dostavljanje finalnog mišljenja Agencija za vode i to Agencije za vodno područje rijeke Sava i Agencije za vodno područje Jadranskog mora Pravilnik o EPP bi mogao odmah biti upućen u Službene novine FBiH.
“Javna je tajna da korita naših rijeka nerijetko ostaju potpuna suha ili s minornim količinama vode usljed gradnje mHE, što ima katastrofalne posljedice po kompletan riječni ekosistem. Kao prilog ovoj našoj tvrdnji nadležnim ministarstvima smo dostavljali inspekcijske zapisnike koji su nastali tokom vršenja nadzora nad radom malih hidroelektrana, poput mHE “Dolac” na rijeci Biloj (općina Travnik), gdje je utvrđeno da “…..vrlo mala količina vode protiče koja i ne dolazi do ulaza koji vodi do turbina niti ima vode u dijelu koji predstavlja riblju stazu.” Ali i ovi inspekcijski nadzori su prava rijetkost jer većina inspektora nije u mogućnosti ili ne želi izvršiti adekvatan inspekcijski nadzor nad radom ovih objekata, gdje se inspektori uvijek moraju i najaviti investitorima pri izlasku na teren. Iz tog razloga je važno da se pod hitno usvoji novi Pravilnik o EPP-u kako bi se ova materija lakše regulisala. Agencije za vodna područja moraju ubrzati svoj rad, jer naše rijeke ne mogu više čekati;” navodi Lejla Kusturica, direktorica Fondacije za društvene promjene-“ACT.”
Za buduće regulisanje rada postojeći malih hidroelektrana problem nije samo neusvajanje novog Pravilnika o ekološko prihvatljivom protoku već i činjenica da komentari koji su dostavljeni tokom zadnje dvije godine unutar projekta ESAP 2030+ koji se tiče pripreme okolišnih strategija na svim nivoima upravljanja se nisu uvažili u zadnjem draftu Federalne strategija zaštite okoliša 2022-2032. a u sklopu koje je Strategija upravljanja vodama 2022-2032. Umjesto da se uvaže komentari nevladinog sektora kojima se tražilo usaglašavanje teksta ove Strategije sa posljednjim zakonskim izmjenama na način da se gradnja novih mHE ne podržava, na str. 185. federalne Strategije se navodi projekcija od 2 226 420 KM a koje bi se većinom iskoristile za “primjenu kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana (mHE).”
Jedan od ključnih prijedloga Koalicije za zaštitu rijeka u BiH jeste da se dopune i usklade federalni i kantonalni zakoni/propisi koji propisuju načine, uvjete i odgovorne organe za izdavanje koncesija, ali na način da se izdavanje koncesija za mHE više ne podržava, što je i uskladu sa posljednjim zakonskim inicijativama gdje se upravo Zakon o koncesijama mijenja na način da se obustavi izdavanje koncesija za ove objekte. Navedeni zakon je već upućen u parlamentarnu proceduru, a što je već više puta istaknuto i tokom rada Radne grupe “Vode” od strane nevladinog sektora unutar Eko BiH mreže, u sklopu učešća članova mreže u pripremi okolišnih strategija.
“Smatramo da nije svrsihodno ni u skladu sa zahtjevima građana i Koalicije za zaštitu rijeka u BiH da se 2 226 420 KM utroši u cilju prilagođavanja zakonskog okvira u odnosu na dalje izdavanje koncesija za izgradnju mHE. Umjesto finansiranja primjene nametnutog kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana (mHE), logičan korak bi bio da se dio ovih sredstava iskoristi za efikasnu primjenu novog Pravilnika o ekološko prihvatljivom protoku FBiH, iako i ovaj Pravilnik nije idealno rješenje, ali svakako je mnogo bolja opcija od stanja “Divljeg Zapada” kojeg svakodnevno zatičemo na terenu, gdje se naš najvrijedniji prirodni resurs uništava i troši po nahođenju investitora;” ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”
Saopštenje se radi u okviru projekta Prekini lanac korupcije:“Pusti rijeku neka teče!”