Pozorišne igre Bosne i Hercegovine puno znače građanima Jajca, bitne su i pozorišnim radnicima, pa i općini Jajce. I dok traju Pozorišne igre, u gradu se osjeća skoro pa praznična atmosfera, teatarski radnici imaju bar koji dan, nekad i manje vremena, da razmjene mišljenja, iskustva, dogovore saradnju, svi gledaju predstave.
Ipak godinama već iza kulisa svečarskog raspoloženja su problemi s infrastrukturom, s prostorom gdje se Igre održavaju. Dom kulture Jajce godinama vapi za obnovom i sale i scene i drugih prostora, a nedostaje i potrebne tehnike.
No, Igre su nešto što se treba održavati, jer Jajce je osim po vodopadu, plivskim jezerima, mnoštvu spomenika, poznato između ostalog i po Igrama.
Direktor Doma kulture Jajce Fikret Čančar navodi da se već dugi niz godina o Igrama govori u smislu glavnog pozorišnog događaja u Bosni i Hercegovini, kojeg treba njegovati i potpomagati njegovo održavanje, pozorištima bitan, zamišljen kao susret profesionalnih pozorišta.
-U osnovi, naš Festival i jeste najstariji i najvažniji pozorišni događaj koji ima tako dugu tradiciju. Ipak, na njega se ne gleda tim očima, kada je u pitanju podrška. Sve pozorišne kuće barem deklarativno daju svoju podršku, svi nivoi vlasti također, ali kada dođe vrijeme Igara, onda ostajemo sami u Jajcu. Od prvih posljeratnih igara do danas, jedini pravi finansijer ovog događaja je Općina Jajce čiji su načelnici pokojni Branko Čavar, Nisvet Hrnjić i Edin Hozan uvijek imali razumijevanje, kao i Općinsko vijeće koje usvoja Budžet. Podršku ostalih moramo zadobiti, kako narod kaže ‘teškom mukom’ – podvukao je Čančar.
Kaže da kantonalno ministarstvo za kulturu daje podršku, nekad veću, nekad manju, a naveo je također da je Federalno ministarstvo kulture i sporta ove godine odbilo zahtjev na javnom pozivu zbog, kako je ocijenio, banalnih stvari.
-Očekujemo da to isprave, ali i da Pozorišne igre u Jajcu budu u programu finansiranja bez posebnih uslova. Mi već sada pravimo planove za sljedeću godinu, a planovi su nemogući bez finansija. Zgrada u kojoj se Igre održavaju je u trošnom stanju. Apliciramo na javne pozive gdje god imamo pravo, ali opet se priča svodi na Općinu Jajce. Oni su nam odobrili sredstva za sanaciju dijela krova koji je bio u katastrofalnom stanju i ti radovi su u toku. Ali unutar objekta nedostaje štošta što bi omogućilo bolje uslove glumcima i publici. Na tome moramo raditi, ali taj problem definitivno nije samo problem Doma kulture Jajce i njegove uprave, već puno širi – podvukao je Čančar.
Direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić kaže da uvijek govoreći o kulturi u Bosni I Hercegovini neizbježno imamo socijalne konotacije u smislu teškog položaja kulture uopšte. Ističe da je potrebno poduzeti neophodne mjere kako bi se najstariji i najznačajnij festival u Bosni I Hercegovini zaštiti od devalvacije u programskom, organizacionom i društvenom smislu.
-Kultura nije socijalni slučaj i ta društvena paradigma se mora mijenjati, a odgovornost u dobroj mjeri leži na profesionalcima u kulturi, te na svim nivoima vlasti, svakako. Godinama se festival u Jajcu suočava sa izazovima same realizacije, a izvođači vrlo često predstave izvode praveći ogromne kompromise u tehničkom smislu, što nije pošteno niti prema akterima na sceni, niti prema publici u Jajcu. Ovaj festival osnovala su tadašnja bosanskohercegovačka pozorišta i sama ta historijska činjenica daje nam obavezu da svoju vezu sa festivalom ne posmatramo kao puko učešće, već se pozorišta moraju aktivno uključiti u organizaciju Igara – podvukao je direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić.
On je naglasio da Narodno pozorište Tuzla stoji na raspolaganju direkciji festivala, a koja isto tako mora dati više inicijative da uključi pozorišne kuće.
-Za početak, bolja komunikacija među akterima, a nakon toga i sinergija u radu sačuvat će Pozorišne igre, a Bosna i Hercegovina imat će svoj nacionalni festival u punom sjaju – smatra Ćatibušić.
Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustrafić ističe da je obaveza svih bosanskohercegovačkih teatarskih kuća da pomognu infrastrukturalno najstarijem i najvažnijem pozorišnom festivalu koji mora imati profesionalne standarde kako bi produkciono ugostio najbolje predstave umjetničke sezone.
-Ujedno to mora biti i obaveza nadležnih ministarstava kulture da subvencijama za program dodaju i rekonstrukciju tehničkog kapaciteta festivala. Kao čelni čovjek Narodnog pozorišta Sarajevo i umjetnik koji poštuje i voli ovaj teatarski grad, spreman sam na svaki način doprinijeti znanjem i iskustvom poboljšanju festivalskog programa i atmosfere Igara u Jajcu – naglasio je Mustafić.
Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivan Vukoja smatra da bez obzira na sve nedostatke, Kazališne/pozorišne igre u Jajcu su najznačajniji festival bosanskohercegovačke kazališne scene.
-Nogometnim rječnikom rečeno, kazališna ‘premijer liga’ BiH. Okvir za sagledavanje i vrednovanje recentne bosanskohercegovačke kazališne produkcije. Nažalost, organizacijska te prostorno-tehnička infrastruktura, blago rečeno, nisu uvijek na razini koju ovaj festival zaslužuje. Dio odgovornosti je, svakako, i na samim kazališnim kućama koje bi se trebale aktivnije uključiti kako u konceptualno i programsko osmišljavanje festivala, tako i u njegov organizacijsko-izvedbeni dio – podvukao je Vukoja.
(FENA)