Tokom dana sa slabim vjetrom i temperaturnim inverzijama, koje su česte u zimskim mjesecima u Sarajevu, nivo zagađenja zraka je visok i dominiraju lokalni izvori emisija. Pokazuju to prvi rezultati modeliranja disperzije zagađujućih materija u zraku (azot-dioksida NO2, sumpordioksida SO2, i lebdećih čestica – PM 10 i PM 2.5), studije provedene za Sarajevo u okviru projekta za borbu protiv zagađenja zraka IMPAQ.
Modelirani rezultati pokazuju da na zagađenje zraka u Sarajevu, osim lokalnih, utiču i izvori izvan grada. Lebdeće (“PM”) čestice, osim iz lokalnih izvora, se prenose i sa velikih udaljenosti, uglavnom sa sjeverozapada.
U periodu od januara do marta, povremeno i ljeti, u zraku je prisutan i sumpor dioksid (SO2) koji takođe često dolazi iz pravca sjeverozapada. Ove materije nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva – uglja, plina i nafte, ali i drugim aktivnostima. Za nastanak SO2 dominantan izvor su ugalj i lož ulja, a ova zagađujuća materija ima vrlo štetan uticaj na zdravlje ljudi. U novembru i decembru u zraku su prisutne najviše koncentracije lebdećih čestica PM 10 i PM 2.5. To su čestice promjera 10, odnosno 2,5 mikrometara (μm), a nastaju zbog loženja čvrstih, odnosno sagorijevanjem fosilnih goriva, te iz ispušnih plinova automobila i industrije. Prema principu kako je model urađen za Sarajevo, trenutno je u toku modeliranje disperzije zagađujućih materija u zraku i za Banjaluku, a rezultati će biti predstavljeni kasnije tokom godine.
Ova studija je drugi dio opsežnog trodijelnog istraživanja zagađenja zraka u BiH kojim će se procijeniti koje su zagađujuće materije prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire. Istraživanje radi Švedska agencija za zaštitu okoliša (Swedish EPA) i Švedski institut za meteorologiju i hidrologiju (SMHI) zajedno s lokalnim partnerima. Dosadašnje rezultate istraživanja, stručnoj javnosti su prezentovali predstavnici SMHI-a na online konferenciji održanoj krajem maja, te je razgovarano o rezultatima modeliranja disperzije zagađujućih materija u zraku koje je provedeno za Sarajevo.
– Banjaluka, a posebno Sarajevo imaju vrlo složenu topografiju, urbano okruženje i mnogo različitih izvora koji bi mogli biti odgovorni za emisije. Zato nam je potrebno više različitih pristupa u našim istraživanjima. Mislim da je Kanton Sarajevo napravio dobar posao sam, ali i uz našu pomoć, i to moramo raditi i dalje, kako bismo dobili dobre modele i relevantne rezultate koji bi se mogli koristiti za otkrivanje novih izvora i procjenu njihovog utjecaja na kvalitetu zraka, kako bi predvidjeli i procijenili kvalitet zraka za potrebe urbanističkog planiranja – rekao je Christian Asker, SMHI.
Modeliranje disperzije za procjenu kvalitete zraka u Sarajevu je kompjuterska analiza koja koristi postojeće meteorološke podatake za 2018. godinu, podatake o korištenju zemljišta i topografije, te podatake o emisijama. Koriste se novi setovi podataka o lokalnim emisijama iz sektora saobraćaja, domaćinstava i većih postrojenja za grijanje, koji su rađeni tokom 2020. 2021. i 2022. godine, zajedno s postojećim evropskim regionalnim podacima o emisijama za druge oblasti kao što su industrija, poljoprivreda, otpad i sl. Ova analiza simulira širenje specifičnih zagađujućih materija u atmosferi, što se može vidjeti na modeliranim kartama prostorne raspodjele njihovih koncentracija.
U sljedećoj fazi, modeliranje disperzije će se provoditi s fokusom na saobraćaj, individualno grijanje domaćinstava i velika postrojenja za grijanje, što će rezultirati raspodjelom izvora za sve zagađujuće materije po ovim sektorima za godinu dana. Zahvaljujući godišnjim kartama koncentracija kao i dnevnim varijacijama tokom cijele godine, bit će prikazan udio emitovanih zagađujućih materija među navedenim sektorima.
Dodatno, raditi će se i poređenje rezultata prve i druge studije za sitne čestice PM 2.5, odnosno modelirane sitne čestice PM 2.5 poredit će se sa studijom raspodjele izvora zagađenja. U prvoj studiji korišten je model receptora, što znači da su čestice prikupljene iz zraka tokom zime koristeći filtere, koji su potom prošli kroz hemijsku analizu i naknadno kompjutersko modeliranje, te su tako identificirani najvjerovatniji izvori emisija PM 2.5.
Treća i posljednja faza bit će usavršavanje modela disperzije za Sarajevo i Banjaluku i naknadna raspodjela izvora, kao i nastavak studije raspodjele izvora koja koristi modeliranje receptora s preciznim mjerenjima iz zime 2021.-2022. godine, samo za Sarajevo i Banjaluku. Rezultati cjelokupnog istraživanja predstavljat će važnu osnovu za donosioce odluka, kako bi u budućnosti implementirali mjere neophodne u borbu protiv zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini.
(FENA)