Zaštita nekog područja zasniva se na prepoznavanju prirodnih vrijednosti koje je potrebno zaštititi te definisanju uslova daljeg iskorištavanja prostora u skladu s kategorijom zaštite, odnosno vrijednostima koje se štite na datom području.
Bitan korak za uspješno upravljanje zaštićenim područjem predstavlja identifikacija svih aktera koji na neki način koriste područje, bilo za rekreaciju i odmor, očuvanje prirodnih vrijednosti, ekonomsko iskorištavanje resursa područja, upravljanje vodama i dr.
Nakon što se definišu svi korisnici prostora, tj. zainteresovane strane potrebno je definisati njihov uticaj na dato područje, odnosno na odluku o zaštiti područja te takođe definirati uticaj buduće zaštite područja na njihove aktivnosti. Zainteresovane strane mogu značajno promijeniti pristup zaštiti nekog područja, ovisno o interesu koji imaju te moći, odnosno načinu na koji djeluju na datom području. Ovisno o ovo dvoje, zainteresirane strane mogu unaprijediti proces zaštite, podržati ga ili ubrzati, ali mogu i dovesti do zaustavljanja procesa zaštite područja.
U okviru projekta „Koraci ka zaštiti pritoka Neretve: Buna, Bunica, Bregava i Trebižat, BiH“ koji finansira fondacija Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF), a čiji je cilj doprinos zaštiti i održivom upravljanju ovim rijekama, Centar za životnu sredinu je organizovao niz konsultativnih radionica u lokalnim zajednicama uz ove pritoke Neretve (Buna, Blagaj, Stolac, Grude, Ljubuški).
“Na radionicama smo diskutovali sa svim zainteresovanim stranama (prvenstveno lokalnim stanovništvom koje živi u blizini ovih lokaliteta i koristi rijeke kao centralnu tačku svojih aktivnosti). Razgovarali smo o problemima koji dovode do narušavanja normalnog stanja ove rijeke, o načinima na koji oni koriste ovu rijeku, šta oni smatraju da je najvažnije da se zaštiti, ali i o tome šta smatraju da će se promijeniti zaštitom ovog područja i kakve bi to posljedice imalo za njih. Prisutni su istakli brojne probleme koje ugrožavaju biodiverzitet, ali i bojazan da bi zaštita područja mogla ograničiti njihove aktivnosti, npr. ribolov. Ovakve diskusije su nam dale nam uvid u značaj same rijeke, kao i u važnost zaštite uz aktivno učestvovanje građana i građanki, a daju nam i mogućnost edukacije zainteresovanih strana o prednostima zaštite područja i održivog upravljanja rijekama. Zaključke s ovih radionica koristili smo za kvalitetnije planiranje i provođenje aktivnosti iz oblasti zaštite prirode, kao i pokretanje inicijative za zaštitu dijelova područja uz ove pritoke Neretve”, navodi se u saopćenju Centra za životnu sredinu.
(AbrašMEDIA)