U cilju povezivanja upravljača staništa Pančićeve omorike, razmjeni znanja i preporuka za dugoročno održivo upravljanje ovom vrijednom drvenastom vrstom, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa (RZZKIPN) uz podršku devet partnerskih organizacija među kojima je i Centar za životnu sredinu već punu godinu uspješno implementira projekat „Podrška in situ restauraciji i konzervaciji najstarije evropske vrste drveća – Pančićeva omorika (Picea omorika)“ uz podršku švajcaske fondacije „Franklinia“
Nakon što je, u dva navrata krajem 2021. godine, projektni tim na čelu sa ekspertima Milanom Matarugom i Đorđijem Milanovićem, obišao odabrane sastojine Pančićeve omorike i postavio 7 oglednih ploha (po dvije u okolini Višegrada na lokalitetima Gostilja i Veliki Stolac; dvije u okolini Rogatice, lokalitet Tesla i jedna ogledna ploha u NP „Tara“, Bajina Bašta, na lokalitetu Trenice), prošle sedmice projektni tim je obišao postojeće ogledne plohe, preuzeo prikupljene podatke i postavio dodatne instrumente, stoji u saopćenju Centra za životnu sredinu.
Postavljeni instrumenti imaju cilj da mjere temperaturu i vlažnost zemljišta i vazduha. Pored toga pri svakom terenskom obilasku prebrojano je i opisano stanje vegetacije, stabala i podmlatka na oglednim plohama, a sve sa ciljem dugoročnog praćenja.
Takođe su, tokom posljednjeg obilaska, postavljene i tri dodatne ogledne plohe u NP „Tara“, jedna na lokalitetu Trenica i dvije na lokalitetu Studenac. Time je ukupan broj oglednih ploha zaokružen na deset, od čega je šest u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska) i četiri u Republici Srbiji.
Nakon prošlogodišnjih požara ove godine je zabilježen znatno veći broj suhih i oborenih stabala, ali je na pojedinim lokalitetima takođe zabilježen i podmladak Pančićeve omorike. Prema dosadašnjim naučnim saznanjima, Pančićka je „vrsta katastrofe“, što znači da uspijeva da opstane samo na ekstremnim staništima gdje drugim, konkurentskim vrstama drveća ponestaje snage za obnovu i razvoj.
„Iako je bilo strašno gledati kako u plamenu nestaju predivna staništa omorike nadamo se da će kataklizmični uslovi koji su nastali nakon požara stvoriti optimalne stanišne preduslove za prirodnu obnovu Pančićeve omorike. U narednom periodu ćemo pristupiti obradi prikupljenih podataka te kroz naredne dvije godine trajanja projekta nastaviti pratiti i analizirati stanje“, istakla je Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
Rad na terenu su organizovali voditelji projekta, RZZKIPN (Ana Ćurić, Dragan Kovačević, Darko Jovanić), uz podršku eksperata (Milan Mataruga, Đorđije Milanović) i partnerske organizacije Centra za životnu sredinu (Aleksandra-Anja Dragomirović). Terenski rad ne bi bio moguć bez podrške partnerskih preduzeća i institucija na čijem terenu se nalaze objekti istraživanja: JPŠ „Šume Republika Srpske“ i NP „Tara“.
Projektni tim je posebno zahvalan kolegama koji su pružili podršku u radu i na lokalitetima koji su van njihovih radnih jedinica: Rajko Nikitović, Miroslav Baranac (ŠG „Panos“ Višegrad“), Miloš Mirković (ŠG „Sjemeć“ Rogatica), Velimir Čančar (ŠG „Maglić“ Foča), te kolegi Aleksandru Đuriću sa saradnicima iz NP „Tara“ za ukazano gostoprimstvo prilikom boravka u NP „Tara“, navode iz Centra za životnu sredinu.