Udruženja „Aarhus centar u BiH“ i Centar za životnu sredinu iz Banje Luke predstavili su danas u Sarajevu „Ekološki manifest“, dokument koji su ekološke nevladine organizacije oblikovale kao prijedloge i smjernice po pitanju rješavanja problematika iz oblasti životne sredine u Bosni i Hercegovini.
Kako je kazala pravna savjetnica u Udruženju „Aarhus centar u BiH“ Nina Kreševljaković taj dokument je namjenski završen i predstavljen uoči nadolazećih izbora, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja životne sredine.
– Manifest koji je namijenjen političkim strankama ciljano smo izdali pred izbore. Željeli smo da stranke vide šta trebaju da ugrade u svoje programe i pozvali smo njihove predstavnike, ali na žalost, niko se nije odazvao tom pozivu. Time su pokazali kako se odnose prema važnom problemu. Očito ih životna sredina ne interesuje – kazala je Kreševljaković.
Ističe da je u manifestu navedeno osam ciljeva, ali da je primarni cilj funkcionalna i transparentna javna uprava.
– To je najveća boljka u cijeloj državi. Naši javni organi uprave izdaju dozvole bez ikakvog zahtjeva, bez neophodne dokumentacije. Tužilaštva kojima se podnose krivične prijave sa svim dokaznim materijalima ne rade svoj posao, inspekcije izriču minorne kazne, tako da je počiniocima lakše platiti kaznu nego da poštuje zakon. Neki postupci se vode tri, četiri ili više godina, a ekološka dozvola, koja traje pet godina, u međuvremenu istekne. U kojem god pravcu mi krenemo, udarimo u zid i ne možemo riješiti problem – objasnila je.
Kreševljaković dodaje da nije sve tako crno, posebno kada su u pitanje mini hidroelektrane u Federaciji BiH, gdje je vlast shvatila njihove apele i da prestane s tom praksom, te se okrene obnovljivim izvorima energije.
– Zabranjeno je izdavanje dozvola za mini hidroelektrane, što je zaista veliki korak, ali tu ne smijemo stati, jer treba se izmijeniti cijeli set zakona da bi se njihova izgradnja u potpunosti obustavila – naglasila je.
Predsjednik udruženja Eko Gotuša iz Fojnice Robert Oroz navodi da „Ekološki manifest“ nastaje nakon što su članovi ekoloških nevladinih organizacija primjetili da se u političkim kampanjama stranaka premalo pažnje posvećuje problemu zaštite životne sredine.
– Ovo je tema koja se snažno dotiče svih građana BiH i mi smo predložili neke korake koje bi trebalo provesti da bi očuvali i zaštitili životnu sredinu. Ne smijemo pogodovati onima koji bi profitirali koristeći naša zajednička dobra i prirodne resurse – kazao je Oroz.
Dodaje da je sramotno da je BiH na dnu svjetske liste po procentu zaštićenih područja, te da se o zaštićenim područjima ne vodi adekvatne briga.
– Ta su područja zaštićena samo na papiru. Mi tražimo funkcionalniju pravnu državu, da zakoni vrijede za sve, a ne da se pojedincima gleda kroz prste – zaključio je Oroz.
Osam ciljeva koji su navedeni u „Ekološkom manifestu“ su funkcionalna državna uprava, zdravo zemljište i održivo upravljanje prirodnim resursima, zdrave rijeke i šume, zaštićeno prirodno dobro i kulturni-istorijsko naslijeđe, čist vazduh, dostupna domaća energija i klimatska neutralnost, smanjenje otpada i poboljšano upravljanje otpadnim vodama, održiva urbana mobilnost i infrastruktura, unaprjeđenje upravljanja životnom sredinom i očuvanje ljudskog zdravlja, te pravo građana da brane svoju životnu sredinu.
(FENA)