Katalonski separatisti u krizi pet godina nakon referenduma

Josep Lluis Rodriguez i dalje se nada da će Katalonija biti neovisna. Ali pet godina nakon zabranjenog referenduma, više ništa ne očekuje od duboko podijeljenih separatističkih vođa u Barceloni.

„Naravno da postoji frustriranost i ljutnja jer nisu učinili što su trebali”, rekao je 62-godišnji bivši direktor, govoreći o čelnicima koji nisu ispunili svoja obećanja o secesiji, prenosi Hina.

„Jasno je da više nisu otvoreno zainteresirani za neovisnost”, rekao je novinarima ispred crkve u Arenysu de Muntu sjeverno od Barcelone.

Zlosretni referendum održan 1. listopada 2017. izazvao je političku krizu od koje se separatisti nikada nisu oporavili, a uoči njegove pete godišnjice, katalonska koalicija koja podržava neovisnost na rubu je raspada.

Na balkonima duž glavne ulice u Arenysu de Muntu, gradu s 9000 stanovnika koji je prvi održao simbolični referendum o neovisnosti 2009., vijori se puno zastava neovisne Katalonije.

Slijedile su ga stotine općina u valu separatističkog aktivizma koji će doseći vrhunac u događajima u listopadu 2017. pod regionalnom vladom Carlesa Puigdemonta.

Unatoč tome što su ga zabranili španjolski sudovi, referendum koji je organizirala separatistička vlada proveden je, ali je prerastao u kaos kada ga je policija pokušala prekinuti, izazvavši sukobe i nasilje.

„Prvi listopada bio je dan kada je civilno društvo zaista masovno istupilo”, iznenadivši čak i separatističke stranke koje nisu očekivale tako veliku mobilizaciju na njihove težnje da Katalonija bude neovisna, rekao je Rodriguez.

„Tek smo kasnije shvatili da oni nisu imali konkretan plan niti uspostavljene strukture (za ostvarenje neovisnosti)”, rekao je Rodriguez, aktivist ANC-a, najvećeg građanskog separatističkog pokreta u regiji.

Unatoč policijskoj represiji, činjenica da se referendum uopće održao „bila je velika pobjeda za Katalonce”, istaknuo je.

A u povodu obilježavanja njegove pete godišnjice ove subote, sudjelovat će na prosvjedu u Barceloni kojim će se tražiti novi referendum.

„Organizirani smo i kada dođe vrijeme, mobilizirat ćemo se”.

Podijeljeni i zavađeni

Rezultati referenduma iz listopada 2017. nikada nisu bili neovisno potvrđeni i nakon njega uslijedili su tjedni konfuzije koji su kulminirali simboličnim proglašenjem neovisnosti u katalonskom parlamentu, što je bilo kratkog vijeka.

Pokazalo se da je to kap koja je prelila čašu. Madrid je smijenio katalonsku vladu, suspendirao autonomiju regije i tužio njezine čelnike boreći se s najgorom političkom krizom u zemlji zadnjih desetljeća.

Unatoč jakim strastima u pogledu neovisnosti i sama regija je i dalje podijeljena. Samo 41 posto građana Katalonije podržava neovisnost, a 52 posto želi ostati u Španjolskoj, po zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja.

A to je daleko od 49 posto koliko ih se na referendumu u listopadu 2017. željelo odvojiti Madrida.

Prošle godine separatisti su ponovno osvojili većinu na regionalnim izborima i uspjeli su sastaviti krhku koaliciju koja je okupila lijevi ERC (Republikanska ljevica Katalonije) i desni JxC (Zajedno za Kataloniju).

No oni su jako podijeljeni u pogledu toga kako ostvariti neovisnost. ERC podržava dijalog s Madridom, a JxC konfrontaciju jer Španjolska isključuje održavanje bilo kakvog novog referenduma.

„Vlada politički zastoj, katalonska vlada je podijeljena i svaki dan međusobno se napadaju u medijima oko tisuću stvari”, rekao je Joan Botella, politolog na Autonomnom sveučilištu u Barceloni.

„Nitko ne predlaže put prema naprijed ni kako riješiti spor”.

Izgubljena nada

ANC, kojemu je dosta zastoja, pozvao je ljude da iziđu na ulice u povodu Nacionalnog dana Katalonije 11. rujna sa sloganom koji kritizira političare, inzistirajući da „samo narod i civilno društvo mogu ostvariti neovisnost”.

Policija je objavila da se na događaju okupilo 150.000 ljudi, najmanje u deset godina, ne računajući dvije godine pandemije covida-19.

„Ljudi se osjećaju prevarenima i frustrirani su, ali to ne znači da će prestati podržavati neovisnost”, rekao je Josep Sanchez, gradonačenik Arenysa de Munta, stojeći uz maleni spomenik pored gradske vijećnice koji obilježava referendum iz 2017.

No vlasnica trgovine Magda Artigas izgubila je svaku nadu da će doživjeti neovisnu Kataloniju iako je glasala za to na referendumima 2009., 2014. i 2017.

„Već imam 64 godine, to se neće dogoditi za mojega života”, rekla je s kiselim osmijehom na licu.

(Agencije)