Zapadne zemlje zapale su u energetsku krizu i rješenje traže u afričkom plinu, na račun zelene tranzicije, upozoravaju aktivisti i istraživači.
Evropske zemlje žele naći zamjenu za ruski plin i okrenule su se Norveškoj i SAD-u, ali veliki potencijal vide i u afričkim rezervama.
Otkrile su tako obećavajuća nalazišta nafte i plina u Senegalu i u Demokratskoj Republici Kongo.
Evropa želi pretvoriti Afriku u svoju benzinsku stanicu, izjavio je na prošlosedmičnom klimatskom samitu UN-a u Egiptu Mohamed Adow iz think-tanka Power Shift Africa, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
“Ne moramo slijediti primjer bogatog svijeta koji je izazvao klimatsku krizu”, dodao je.
Izvoz prirodnog plina možda bi kratkoročno donio zaradu, ali dugoročno bi samo pogoršao klimatsku krizu i doveo afričke zemlje u još goru situaciju, tvrde aktivisti i istraživači.
Globalna utrka za plinom ozbiljna je prijetnja Pariskom sporazumu koji bi rast temperature ograničio na manje od dva stepena Celzija, po mogućnosti na 1,5 stepen Celzija u poređenju sa predindustrijskim nivoima, upozoravaju u Climate Action Trackeru.
Neki afrički čelnici smatraju da je potencijalna korist za stanovnike najsiromašnijeg kontinenta veća od štete koju donosi proizvodnja i izvoz fosilnih goriva.
“Zalažemo se za pravednu i poštenu zelenu tranziciju, a ne za odluke koje štete našem razvoju”, rekao je sudionicama COP27 predsjednik Senegala Macky Sall.
Za senegalski plin posebno je zainteresirana Njemačka, koja je do ruske invazije na Ukrajinu više od svih ostalih evropskih zemalja ovisila o ruskom plinu.
Glavni sekretar Organizacije afričkih proizvođača nafte Omar Farouk Ibrahim tvrdi da blago povećanje skromnih emsija stakleničkih plinova u Africi “može značiti razliku između života i smrti”.
“Šest stotina miliona ljudi u Africi nema pristup struji, 900 miliona nema pristup modernom obliku energije za kuhanje ili grijanje”, navodi Ibrahim.
“Nijedno društvo ne može napredovati bez energije”, poručuje.
Aktivisti baš i nisu uvjereni da bi siromašni u Africi imali puno koristi od crpljenja nafte i plina.
“Historija nam pokazuje da… afričkim zemljama nije donijelo razvoj”, kaže Thuli Makama, direktor afričkog programa u Oil Change Internationalu.
Makama, advokat iz Eswatinija, kaže da će rat u Ukrajini u zapadnim zemljama proizvesti tek “kratkoročnu” potražnju. Afričkim zemljama ostat će zastarjela infrastruktura, budući da se svijet okreće obnovljivim izvorima, kaže.
Vlade i kompanije uložit će u infrastrukturu, a poslije neće znati što će s njom, a preuzet će i troškove čišćenja i plaćat će cijenu devastacije koju industrija donosi Afrikancima, upozorio je Makama.
Zapadna ulaganja u fosilna goriva na koncu će okopniti, zaključuje Carbon Tracker Initiative u izvještaju objavljenom u ponedjeljak, sugerirajući afričkim zemljama da se umjesto toga okrenu potencijalu koji nudi energija Sunca.
“Rješenje za izazov našeg energetskog siromaštva bila bi realizacija ogromnog potencijala obnovljivih izvora energije na afričkom kontinentu”, ističe Adow.
Afričke zemlje mogle bi zaustaviti eksploataciju fosilnih goriva i pretvoriti kontinent u “zelenog lidera”, dodao je.
No, ulaganja u obnovljive izvore u Africi pala su u 2021. na najniži nivo u 11 godina, upozorili su u srijedu istraživači u BloombergNEF-u.
Od 434 milijarde dolara uložene širom svijeta u projekte u Africi otišlo je tek mršavih 0,6 posto, ističu.
Izvještaj Carbon Tracker Initiative pokazalo je da su fotonaponski sistemi u Africi prošle godine proizveli 14 gigavata struje.
No, troškovi proizvodnje padaju i Afrika ima potencijala do 2050. proizvesti više od 400 gigavata, što bi podmirilo pola njenih potreba, ističu u inicijativi.
(Agencije)