SpaceX-ova raketa lansirana je iz Kalifornije u petak nešto prije 13 sati s američko-francuskim satelitom za provođenje prvog globalnog istraživanja površinskih voda Zemlje, što će baciti novo svjetlo na razvoj i posljedice klimatskih promjena.
Raketa Falcon 9, u vlasništvu tvrtke za komercijalno lansiranje milijardera Elona Muska prema ugovoru s NASA-om, poletjela je u 12:46 iz baze američkih svemirskih snaga Vandenberg, oko 275 km sjeverozapadno od Los Angelesa.
Odbrojavanje je bilo odgođeno za 24 sata nakon što su inspektori otkrili vlagu u dva od devet glavnih motora rakete, no problem je riješen daljnjom analizom, priopćila je NASA.
Teret rakete – satelit za topografiju površinskih voda i oceana ili SWOT, uključuje naprednu mikrovalnu radarsku tehnologiju za prikupljanje podataka mjerenja visoke razlučivosti oceana, jezera, rezervoara i rijeka na više od 90 posto zemaljske kugle.
Podaci, prikupljeni radarskim snimkama planeta najmanje dva puta svakih 21 dan, koristit će se za poboljšanje modela cirkulacije oceana, bolje vremenske i klimatske prognoze i pomoć u upravljanju oskudnim zalihama slatke vode u regijama pogođenim sušom, kažu istraživači.
Komponente satelita veličine terenca izradili su NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL) u blizini Los Angelesa i francuska svemirska agencija CNES.
Klimatska prekretnica?
Jedan od glavnih smjerova misije jest istražiti kako oceani apsorbiraju atmosfersku toplinu i ugljikov dioksid u procesu koji prirodno regulira globalne temperature i pomaže u smanjenju klimatskih promjena.
Procjenjuje se da oceani apsorbiraju više od 90 posto viška topline zarobljene u Zemljinoj atmosferi od emisija stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek.
Skeniranjem mora iz orbite SWOT će moći precizno izmjeriti fine razlike u visinama mora oko manjih struja i vrtloga gdje se vjeruje da dolazi do velikog povlačenja topline i ugljika u oceane, tvrde znanstvenici.
Razumijevanje mehanizma po kojem se to događa pomoći će odgovoriti na ključno pitanje: Koja je prijelomna točka u kojoj oceani počinju otpuštati, umjesto apsorbirati, velike količine topline natrag u atmosferu, čime se intenzivira globalno zagrijavanje?
Sposobnost SWOT-a da uoči obilježja manjih površina također će pomoći u proučavanju utjecaja porasta razine oceana na obalna područja.
Precizniji podaci duž zona plime i oseke pomogli bi u predviđanju koliko daleko poplave uzrokovane olujnim valovima mogu prodrijeti u unutrašnjost, te opseg prodora slane vode u estuarije, močvare i vodonosnike.
Slatkovodne mase još su jedan ključni fokus SWOT-a, opremljenog za promatranje cijele dužine gotovo svih rijeka širih od 100 metara, kao i više od milijun jezera i rezervoara većih od nekoliko blokova New Yorka.
Višekratno “popisivanje” Zemljinih vodenih resursa tijekom trogodišnje misije SWOT-a omogućit će istraživačima da bolje prate fluktuacije u rijekama i jezerima planeta tijekom sezonskih promjena i velikih vremenskih poremećaja.
SWOT-ov glavni radarski instrument radi na takozvanoj frekvenciji Ka-pojasa mikrovalnog spektra, omogućujući prodor kroz oblake i tamu na širokim površinama Zemlje. To omogućuje znanstvenicima da precizno mapiraju u dvije dimenzije bez obzira na vremenske prilike ili doba dana te da pokriju velika geografska područja brže nego prije.
Prethodne studije vodenih masa na Zemlji oslanjale su se na podatke prikupljene na određenim točkama, poput riječnih ili oceanskih mjerača ili satelitskim jednodimenzionalnim mjerenjima, zahtijevajući od znanstvenika da ekstrapolacijom popune praznine u podacima.
Ako sve bude po planu, satelit SWOT počet će proizvoditi istraživačke podatke za nekoliko mjeseci.
(Hina)