Polaganjem cvijeća na spomen-obilježja i programom na Mostu “Alija Izetbegović” u Goraždu je danas obilježena 81. godišnjica prvog oslobođenja Goražda u Drugom svjetskom ratu i Dan sjećanja na genocid tokom kojeg je u Gornjem Podrinju ubijeno više od 8.000 osoba.
U znak sjećanja na žrtve četničkih zločina iz decembra 1941. i januara 1942. godine, kada su partizanske jedinice oslobodile grad i zaustavile pokolj, u Drinu su bačene ruže.
Program obilježavanja počeo je polaganjem cvijeća na centralnom spomen-obilježju braniocima Goražda, zatim na Trgu branilaca grada, spomen-obilježju Drinskim mučenicama te na mezarju i partizanskom groblju u Kolijevkama.
Delegacije SABNOR-a i lokalnih vlasti položile su cvijeće i na spomen-obilježje poginulim pripadnicima policije te ubijenoj djeci Goražda u periodu 1992 – 1995 godina, a učinili su to i na gradskom mostu.
– Nama je svima čast da smo ovdje, na ovom svetom mjestu žrtvovanja i ne samo na ovom jer ima puno mjesta pošto je izvjesno vrijeme pirovala mržnja nacifašističke ideologije ali pobijedila ju je ljubav prema domovini. Mržnja je zlo i tama, a ljubav je svjetlost i život. Partizani, borci NOR-a, ne štedeći svoje živote oslobađali su iz ljubavi prema domovini, da ljudi žive u slobodi i miru i živjeli smo dugo. Došli smo iz Slovenije sa čvrstim ubjeđenjem da je jedino međusobno poštivanje i razumijevanje garancija mira svih ljudi, svih naroda na Balkanu – poručila je učesnica NOR-a Valerija Skrinjar Tvrz.
Predsjednik SABNOR-a BiH Sead Đulić naglasio je da su se zločini ponavljali, kako je rekao, skoro do današnjih dana, uz poziv građanima Goražda i BiH da iz toga izvuku pouku.
– Nismo ovdje samo da bi se sjećali i položili cvijeće i rekli, bilo je to. Nadahnimo se onom žrtvom iz ‘41 i ‘42 godine ali nadahnimo se i hrabrošću Titovih partizana. Prva proleterska koja je 1942. ušla ovdje, postojala je mjesec i koji dan. Pamtimo, zapisano je da je ta brigada imala šest bataljona od čega su četiri bila iz Srbije i dva iz Crne Gore, ali naravno bilo je tu boraca i iz drugih dijelova BiH, ali je dominantno u tom trenutku bio taj sastav. Naučimo iz toga nešto, oni su oslobodili Goražde oni su zaustavili četnički pokolj i to je ono što nas mora nadahnuti – kazao je Đulić.
Napomenuo je da iz toga treba učiti i danas i prepoznavati nove oblike fašizma.
– Neofašizam nam je danas, da se ne lažemo, ušao i u organe vlasti, do najvišeg nivoa. Mi i iz Predsjedništva imamo neofašističke poruke. Nema više ni Hitlera ni Musolinija, Draže ni Ante, a mi često u našim antifašističkim okupljanjima i borbama bijemo Titove dobijene bitke. To je historija, pjesma sjećanje i treba da ostane ali dok mi te bitke bijemo oko nas niču novi i rastu. Hajde da se osnažimo onim što je bilo i idemo u naše bitke, bitke protiv današnjih, ovovremenskih Firera kojih imamo svuda, u svim našim mjestima i na svim nivoima i da uništimo nemani koje nam uništavaju državu. Nije ona ni danas sigurna, vidimo to svaki dan, a svi oni koji je ruše su zapravo današnji neofašisti, neonacisti i sljedbenici ideja poraženih 1945. godine – poručio je Đulić.
Predsjednik SABNOR-a KS Mirsad Ćatić naglasio je da se u Goraždu danas slavi slobodarski duh.
– Tačno je da je 1942. godine taj duh slobode ponesen sa partizanima proleterima došao ovdje u Goražde. Čitajući historiju Goražda, jasno je da je ovo vjetrometina, da su oni koji su nailazili tlačili one koje su zatekli, a historija je zapisala da jedino partizani kada su ušli ovdje nisu tlačili nego su oslobodili. I zato je taj duh partizanstva i slobodarski duh jako bitan, da ga nosimo sa sobom jer partizani su bili komšije ali su vrlo brzo oni postali jedna zajednica, a kad se takva zajednica dobronamjernih humanih ljudi udruži onda i kada oslobađaju ponašaju se upravo tako – kazao je Ćatić.
(FENA)