Ubrzani trend tehnološkog razvoja u mnogim sociološki značajnim aspektima života napravio je pomak i obilježio novu razvojnu eru društva. No, postavlja se pitanje da li je iza sebe ostavio obrazovni sistem čija je funkcija upravo da osigura održivost ovog napretka.
Projekat Opštine sa nula otpada posvetio je cijeli set aktivnosti srednjim školama u okviru kojih je pripremljen priručnik za nastavnike čija je svrha pružiti podršku nastavnicima u integraciji tema cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u svakodnevnom podučavanju. Priručnik je skup mjera i ideja o mogućnostima integracije spomenutih tema u već postojeći nastavni kurikulum, a prema uputama iz Priručnika već je 6 pilot škola projekta realizovalo eksperimentalne časove. Dostupna istraživanja pokazuju da sadržaji vezani za ekologiju i zaštitu životne sredine nisu dovoljno zastupljeni u postojećim nastavnim kurikulumima u Bosni i Hercegovini i Srbiji već, samo u rijetkim slučajevima, u vannastavnim aktivnostima što je ostavljeno na dobru volju nastavnicima.
U okviru projekta je 6. i 7. februara, u Bijeljini održana dvodnevna radionica za nastavnike srednjih škola iz prekograničnog područja između Bosne i Hercegovine i Srbije čiji je cilj upravo predstavljanje priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program.“
Radionica je okupila ukupno 52 nastavnika iz različitih općih i strukovnih srednjih škola iz Sremske Mitrovice, Vareša, Inđije, Visokog, Sarajeva, Rume, Goražda, Valjeva, Kalesije, Tuzle, Šapca, Lazarevca, Osečine, Gradačca, Hadžića, Novog Sada, Brčkog, Banovića, Kiseljaka, Kostajnice i drugih gradova prekogranične regije. Radionicu je vodilo 6 predavača koji su u prethodnom periodu radili na izradi Priručnika.
Tokom prvog dana, nakon zanimljivih prezentacija o socijalnoj ekologiji i njenoj primjeni u modernoj pedagogiji, prezentacije Priručnika i njegove primjene u srednjoškolskom obrazovanju, te predstavljanja časova realizovanih u 6 pilot škola projekta, nastavnici su imali priliku razmijeniti svoja iskustva tokom interaktivne diskusije. U toku diskusije dotakli su se prepreka za uvođenje ekoloških tema u nastavni program, ali su identifikovali i mehanizme koji otvaraju mogućnosti za edukaciju učenika o navedenim temama.
Drugog dana, u interaktivnom dijelu radionice nastavnici su, podijeljeni u 7 grupa, imali priliku iskazati svoju kreativnost kroz različite aktivnosti, te su dali svoje osvrte kroz upute i prijedoge na osnovu koji će dogovarati naredne korake.
Prva interaktivna vježba u okviru drugog dana bila je “Priprema nastavne aktivnosti prema uputama iz Priručnika”. Izvlačeći papiriće sa nazivima predmeta, svaka grupa imala je zadatak osmisliti nastavnu pripremu za čas iz dodijeljenog predmeta i predstaviti kolegama svoje ideje. Neki od kreativnih časova koje je iznjedrila ova vježba su:
- Tehnički odgoj / Izrada školskih učila od recikliranih materijala
- Ekonomska grupa predmeta / CE u preduzetništvu – Ekologija vs. Ekonomija
- Demokratija / Odgovornost pojedinca i društva prema životnoj sredini ohrabrujući javno zagovaranje
- Maternji jezik / Dramska predstava “Reinkarnacija” (ambalaže i otpadnog materijala)
- Geografija / Vodeni tokovi, slivovi i njihovi zagađivači
- Biologija / Izrada saksija reciklažom otpadnih materijala i sadnja biljaka
- Tjelesno – zdravstveni odgoj / Upotreba limenki za kuglanje i plastičnih boca sa vodom za bučice.
Druga interaktivna vježba “Mogućnosti saradnje NVO sektora i srednjih škola” ukazala je na veliku zainteresovanost škola za učešće na projektima, ali i potrebu za podrškom u pripremi strateških razvojnih dokumenata za škole. Nastavnici su izrazili posebno zadovoljstvo mogućnošću učešća na radionicama prekogranične saradnje i predložili češće okupljanje nastavnog osoblja iz dviju zemalja.
I dok sve više aktera privrednog, pa i javnog sektora u svoje razvojne strategije integriše aspekte okolišne prihvatljivosti, cirkularne ekonomije i očuvanja prirode, sve je izglednije da obrazovanje ostaje zapostavljeno. Brz napredak nauke i moderne tehnologije te konkurencija na tržištu rada zahtijeva savremeni pristup nastavi te unaprijeđen nastavni kurikulum.
Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.
Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.
(Akta.ba)