Ljudska prava izložena su napadima sa svih strana, upozorio je u ponedjeljak generalni sekretar Ujedinjenih naroda, pozivajući na “novi zamah” u svijetu koji “nazaduje”.
Otvarajući 52. sjednicu Vijeća za ljudska prava u Ženevi, Antonio Guterres osvrnuo se na rat u Ukrajini, prenosi Hina.
“Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je najveće kršenje ljudskih prava danas”, rekao je.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Turk kritizirao je povratak “starom autoritarizmu” i “destruktivnim ratnim agresijama, koji potječu iz prošlih vremena i imaju globalne posljedice, kao što se može ponovno konstatirati u Evropi s bezumnom ruskom invazijom na Ukrajinu”.
Sjednica je započela minutom šutnje za žrtve potresa u Turskoj i Siriji.
Nikada Vijeće za ljudska prava nije zasjedalo tako dugo – gotovo šest sedmica, što je znak njegove važnosti u trenutku kada se obilježava 75 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima.
No neke države koje nisu na glasu po poštovanju ljudskih prava smatraju da je to dokaz prevelikog miješanja UN-a u unutrašnja pitanja.
Rat u Ukrajini, siromaštvo, rasizam… generalni sekretar UN-a stao je u odbranu Opće deklaracije koju se “napada sa svih strana” i kritizirao vlade koje je “podrivaju”.
“Nazadovali smo”, rekao je, pozivajući da se “da novi zamah” ljudskim pravima koja su rješenje za mnogobrojne probleme u svijetu, poput klimatske krize i zloupotrebe novih tehnologija.
Gotovo 150 visokih dužnosnika, uključujući ministre vanjskih poslova Francuske, Irana i Kine, sudjeluje na dijelu skupa na visokom nivou koji se održava do četvrtka. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken obratit će im se tokom dana putem video veze.
U četvrtak se u Ženevi očekuje i dolazak zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova.
Ruska invazija na Ukrajinu bit će u centru rasprava, a na kraju sjednice predviđeno je glasanje o nastavku rada UN-ovih istražitelja u Ukrajini koji će svoj prvi pisani izvještaj predstaviti 20. marta pošto su u septembru ustvrdili da se ondje događaju ratni zločini.
Ukrajinska ambasadorica Jevhenija Filipenko zauzima se za “jačanje” rezolucije koja definira mandat istražitelja, no nije sigurno da će to biti uvaženo jer Kijev i njegovi zapadni saveznici moraju uvjeriti neke države koje oklijevaju kritizirati Moskvu da ne prijeđu u redove suzdržanih.
Žučne rasprave vodit će se i o obnovi mandata izvjestitelja za ljudska prava u Rusiji.
Na dnevnom redu je i mandat izvjestitelja za Iran, nakon gušenja protesta koji su izbili zbog smrti u pritvoru mlade Iranke kurdskog porijekla.
“Ako je iranski narod spreman izaći na ulice, na međunarodnoj je zajednici da se pobrine da se za zločine odgovara”, poručila je izvršna direktorica Human Rights Watcha, Tirana Hassan.
Zapadni diplomat rekao je da tekst mora odražavati “strašnu degradaciju situacije (u Iranu) zadnjih mjeseci od ubistva Mahse Amini”.
Tenzije će vjerojatno izazvati i etiopsko pitanje. Etiopska vlada, koja odbacuje izvještaj istražitelja UN-a koje je optužuje za moguće zločine protiv čovječnosti u Tigraju, pokrenula je diplomatsku ofanzivu ne bi li blokirala obnovu njihova mandata.
(Agencije)