Od kako je prije dvije godine hunta preuzela vlast, Mijanmar je potonuo u haos, s pokretom otpora koji se bori protiv vojske na više frontova nakon krvavog obračuna s političkim protivnicima zbog kojih su zapadne zemlje ponovo uvele sankcije.
U izvještaju, koji dokumentira navodna kršenja ljudskih prava između 1. februara 2022. i 31. januara 2023. godine, utvrđeno je da se nasilje pojačalo u sjeverozapadnom i jugoistočnom Mijanmaru, zbog vojnih “neselektivnih zračnih udara i artiljerijskog granatiranja, masovnih paljenja sela do raseljavanja civilnog stanovništva i uskraćivanja humanitarnog pristupa”.
Taktika koju koristi vojska, navodi se u izvještaju, osmišljena je da odsiječe nedržavne oružane grupe od pristupa hrani, finansijama, obavještajnim podacima i regrutima, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.
“Vojska, ohrabrena kontinuiranim i apsolutnim imunitetom, dosljedno je pokazivala nepoštivanje međunarodnih obaveza i principa”, navodi visoki komesar Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk u saopćenju.
“Potrebna je hitna, konkretna akcija da se okonča ova katastrofa”, naglasio je.
Mijanmarske vlasti nisu odmah odgovorile na pozive Reutersa i e-mail u kojem se traži komentar.
Hunta je ranije navela kako je dužna osigurati mir i sigurnost i negirala je da su se dogodili zločini, tvrdeći da provodi legitimnu kampanju protiv terorista.
James Rodehaver, šef tima UN-a za ljudska prava u Mijanmaru, izjavio je da se oružani sukobi dešavaju u 77 posto zemlje.
Nikada nije bilo vremena i situacije u kojoj je kriza u Mjanmaru stigla ovako daleko, ovako široko u cijeloj zemlji, kazao je on na brifingu u Ženevi.
Izvještaj poziva vlasti u Mijanmaru da prekinu nasilje i prestanu s progonom protivnika.
“Vojne operacije moraju prestati kako bi se stvorio prostor za dijalog koji bi mogao okončati ovu krizu”, navodi se u izvještaju.
(Agencije)