Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na ovosedmičnoj sjednici Informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju za 2022. godinu iz koje je vidljivo da je nastavljen trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole.
Informaciju je izradilo Ministarstvo civilnih poslova BiH koje u saradnji sa institucijama iz oblasti obrazovanja i statističkim institucijama u BiH, prati statističke pokazatelje u obrazovanju i o tome godišnje informira Vijeće ministara BiH.
Informacija o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. godinu sadrži pokazatelje i trendove u obrazovanju. Služi za procjenu stanja u obrazovanju, kao i za unaprijeđenje obrazovnih politika.
U Informaciji, svake godine, prikazani su podaci za sva četiri nivoa obrazovanja, kao i finansijska statistika obrazovanja za prethodnu godinu, kazali su Feni u Ministarstvu civilnih poslova.
Kako se navodi u tom dokumentu u školskoj 2021/2022. godini u BiH bilo je 427 predškolskih ustanova sa 33.200 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 5.502 djece. Od ukupnog broja predškolske djece njih 63 posto upisano je u javne ustanove, a 37 posto u privatne ustanove.
Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u ovom periodu je 19,4 posto, što je znatno niže od evropskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kada je u pitanju ovaj nivo obrazovanja.
Na području BiH na početku školske 2021/2022. godine djelovalo je 1.702 redovnih osnovnih škola (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. U škole je upisano 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika.
U školskoj 2021/2022. godini u prve razrede osnovne škole upisano je 28.013 učenika, manje za 536 učenika u odnosu na prethodnu godinu, a u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, u prethodnoj školskoj godini u 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika što je za 2.147 učenika je manje u odnosu na prethodnu školsku godinu.
Najveći broj učenika pohađa tehničke škole 56,8 posto, zatim gimnazije 21 posto, dok je stručne škole upisalo 18,8 posto učenika. U nastavni proces u ovom periodu bilo je uključeno 12.840 nastavnika.
Prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u Bosni i Hercegovini postoji 52 licencirane visokoškolske ustanove, dok na službenoj internet stranici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine je trenutno 39 akreditiranih visokoškolska ustanova.
U akademskoj 2021/2022. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 studenata upisano na sve godine studija, a 10.467 su apsolventi.
U odnosnu na prethodnu školsku godinu broj upisanih studenata je manji za 2.315. U visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9.782 nastavnika i saradnika.
U 2021. godini diplomiralo je studije 12.324 studenta što je za 967 studenata manje u odnosu na 2020. godinu, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.
Javni izdaci za formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini, u 2020. godini iznosili su oko 1,5 milijardi KM što je 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda.
– Štio se tiče obrazovanja odraslih, procenat osoba starosti od 25 do 64 godine koje su učestvovale u obrazovanju i osposobljavanju u BiH je 2,1 posto, dok je procenat osoba koje su ranije napustile školovanje 4,7 posto – istaknuto je.
Evropska unija je definirala da su osobe koje su rano napustile školu osobe uzrasta od 18 do 24 godine, koje više nisu u bilo kakvom procesu obrazovanja ili obuka, a nisu stekle diplomu srednje škole u kojoj je školovanje trajalo duže od dvije godine.
Ministarstvo civilnih poslova nastavit će pratiti statističke pokazatelje u saradnji sa svim relevantnim institucijama u ovoj oblasti.
(FENA)