Španija potrošila milijardu eura na vakcine, polovina ostala neiskorištena

Španija je među zemljama koje su izdvojile više od milijardu eura da bi imale dovoljno vakcina protiv Covid-19 za cjelokupno stanovništvo, ali je polovina tih vakcina ostala neiskorištena, piše El Pais, prenosi Tanjug.

U Španiji je od početka kampanje vakcinacije u decembru 2020. ubrizgano 105 miliona doza. Prema podacima Ministarstva zdravstva, preostalo je 103,5 miliona vakcina koje nisu iskorištene.

Buster kampanja nije imala isti odziv kao prethodne: otkako je počela u jesen, primilo ju je samo 60 posto ljudi starijih od 60 godina, odnosno 7,5 miliona ljudi.

Kako ocjenjuje španski list, čini se da velika većina kupljenih vakcina nikada neće biti distribuirana.

Neophodne zalihe

Ministarstvo zdravstva smatra da je neophodno da Španija ima dovoljno zaliha da bi mogla da se suoči sa potencijalnim promjenama epidemiološke situacije.

“Sve zemlje imaju strateške rezerve lijekova koje se čuvaju u iščekivanju potencijalnih nepredviđenih događaja i koje, na sreću, u nekim slučajevima nije potrebno koristiti. To je dio neophodne pripreme protiv prijetnji po javno zdravlje”, kaže portparol ministarstva.

Problem je što ove rezerve imaju rok trajanja i mogu da se pokvare ako se ne iskoriste, kao što se već dogodilo sa 14 miliona doza prve generacije. Ove vakcine su bačene kada su stigli omikronski pojačivači, koji su sada takođe u opasnosti od isteka roka.

Ministarstvo zdravstva, međutim, napominje da rok trajanja nije zacrtan, on je izmijenjen kada je potvrđeno da vakcine ostaju stabilne duže nego što je prvobitno planirano.

“Datum odgovara periodu važenja koji je odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA) i vjerovatno će biti produžen pošto postojeće laboratorije tokom vremena daju nove podatke o stabilnosti i zahtijevaju produženje perioda važenja”, dodaje portparol.

Problem u cijeloj EU

Zemlje EU već mjesecima razmatraju problem. U odgovoru Evropskom parlamentu ove srijede, evropska komesarka za zdravstvo Stela Kirijakides objasnila je da Komisija radi sa državama članicama i industrijom na pronalaženju „rješenja za neravnotežu između potražnje i ponude“ vakcina.

“Već je odobreno nekoliko amandmana na kupoprodajni ugovor sa Pfizerom kako bi nam omogućili da djelimično pokrijemo potrebe zemalja članica. Bez obzira na to, zajednički pregovarački tim nastavlja pregovore o smanjenju broja doza koje će biti isporučene 2023.“, rekla je ona.

Ovaj sporazum se sastoji u odlaganju isporuka do 2026. koje su bile zakazane prije kraja godine, kako je ove sedmice objavio Financial Times . Ali to ne riješava problem doza koje su u opasnosti od isteka, pošto je međunarodnim ugovorima utvrđeno da se one ne mogu poklanjati ili prodavati nakon što su primljene.

Vlasti su kupile vakcine predviđajući da će svim Špancima biti potrebne nove doze, kako je u junu izjavila ministrica Carolina Darias.

S druge strane, predsednik Španskog imunološkog društva Marcos Lopez Hoyos, objašnjava da prva injekcija, dodata dvijema početnim dozama, kada je većina populacije već pretrpjela prirodnu infekciju, čini četvrtu dozu nepotrebnom za zdrave mlade ljude.

Četvrta doza nepotrebna

U Španiji, zdravstvene vlasti preporučuju četvrtu dozu, ili drugu dozu lijeka, samo osobama starijim od 60 godina i onima koji imaju već postojeće zdravstveno stanje koje ih čini ranjivijim na virus.

Kampanja vakcinacije za te populacije počela je prošle jeseni. Kasnije, u decembru, ministarstvo je ovlastilo ostatak stanovništva da dobije pojačivač ako im je bio potreban iz administrativnih razloga (za ulazak u državu koja to zahtijeva, na primjer), kao i za svakoga ko želi da ga primi.

Ova politika je izazvala određenu konfuziju u javnosti. Činjenica da svako može da primi dozu ne znači da se preporučuje svima ili da će im koristiti. Efekti tri doze, posebno za one koji su zaraženi od dolaska omikrona, pokazali su se kao dovoljna zaštita za sprečavanje komplikacija u slučaju nove zaraze.

Naučnici sada proučavaju trajanje imuniteta koji stvaraju obje vakcine, infekciju i njihovu kombinaciju.

“U budućnosti će biti potrebno vidjeti da li se kovid ponaša sezonski i koliko dugo taj imunitet traje kod ljudi. Sprovodimo studije kako bismo verifikovali različite scenarije i na osnovu toga odlučili da li postoje grupe kojima je potrebna sezonska vakcinacija svake godine“, kaže Lopez Hoyos.

Za ljude bez imunodeficijencije koji su vakcinisani i pojačani i koji su imali omikronsku infekciju, ona dodaje: „Još jedna doza trenutno nije neophodna.
Izvor: Agencije