Borba protiv izmjena regulacionog plana “Hepok-Čengić Vila III” bez adekvatne zakonske zaštite aktivista/ica

U strahu od klizišta, dodatnog zagađenja zraka, smanjenja zelenih površina, povećanja buke i drugih štetnih posljedica po građane/ke i njihove lokalne zajednice, građani/ke Općine Novi Grad Sarajevo na Javnoj raspravi održanoj 6. februara 2023., su snažno se usprotivili izmjenama Regulacionog plana „Hepok-Čengić Vila III“ a kojim se predviđaju izgradnja stambeno-poslovnih objekata odnosno zgrada sa sedam, osam i devet spratova. Izmjenama je predviđena i izgradnja višespratnih garaža kao i nove brze ceste samo par metara od već postojećih stambenih zgrada. Vlasnik dijela zemljišta na kojem je predviđena gradnja stambenog kompleksa je firma Tibra Pacific iz Kiseljaka.

Međutim, izjašnjavanjem protiv takozvane „tibrizacije“, njihova borba za svoja prava i zajednicu je tek počela. Nakon toga, odlučili su pokrenuti građansku inicijativu , između ostalog, protiv donošenja izmjena Regulacionog plana „Hepok-Čengić Vila III“. S obzirom da su relevantne adrese za ove inicijative Grad Sarajevo i Općina Novi Grad Sarajevo, građani/ke su se već na samom početku susreli sa nelogično različitim uslovima za pokretanje inicijative.

Naime, prema Statutu Općine Novi Grad Sarajevo minimalni uslov je najmanje deset posto birača/ica upisanih u birački spisak Općine (oko 11.500 građana/ki) dok prema Statutu Grada Sarajevo, taj minimalni uslov iznosi 5% stanovnika/ca (oko 14.100 građana/ki) s njihovim jedinstvenim matičnim brojem. Skupljanje potpisa u peticiji sa JMBG je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Zanimljivo je napomenuti da je na službenoj stranici Grada Sarajevo, čija administracija obuhvata Općine Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo, navedeno da ima ukupno 275.524 stanovnika/ca dok se na stranicama Centralne Izborne Komisije BiH vodi da u Gradu Sarajevo ima 280.712 registrovanih birača/ica.

Na zamolbu građana/ki, Eko HUB Sarajevo se aktivno uključio u ovaj proces kako bi obezbjedili građanima/kama pravnu i logističku pomoć. Nejasne i često u suprotnosti sa aktualnim zakonima procedure unose konfuziju među građane/ke otećavajući im da budu aktivni/e i bore se za svoja ubjeđenja. Često aktivisti/ce postanu meta zloupotrebe pravnog sistema kako bi se njih aktivizam ugasio, a koristeći upravo njihove lične podatke.

Još jedan preokret je nastao kada je na snagu stupio baš tokom mjeseca februara 2023. i novi Statut Grada Sarajevo, a prema kojem za pokretanje građanske inicijative potrebno je osigurati 3% potpisa građana/ki, koji su upisani u biračke spiskove na području Grada Sarajeva.

„Upravo i iz ovih razloga, nužno je imati jasan zakonski okvir za građansku inicijativu, jednak za sve građane/ke kantona, odnosno Federacije BiH, da građani/ke ne bi i dalje “lutali“, kao i da bi se njihovi lični podaci adekvatno zaštitili,“ istakla je Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.“

Izvor: Aarhus.ba