Opće je poznata činjenica kako su nordijske zemlje svjetski lideri u zelenoj tranziciji, zelenoj energiji i ‘zero waste’ rješenjima. Jedna od strategija koja Švedsku čini ‘zero waste’ liderom u svijetu su tehnologije koje pretvaraju otpad u energiju, tzv. ‘Waste-to-Energy’.
Autor teksta je Dražen Keresteny, mag. ing. el., Alarm automatika d.o.o., tekst je objavljen na internetskoj stranici Udruge gradova, prenosi zgradonacelink.hr
Švedska nudi inovativna rješenja i opsežno znanje i iskustvo u prikupljanju i recikliranju otpada. Globalni su lider kada je u pitanju postupanje s otpadom i njegovo recikliranje. Sustavi za pretvaranje otpada u energiju koje su razvili dali su novu, uporabnu vrijednost otpadu.
Švedska ima opsežne i učinkovite sustave gospodarenja otpadom, a komunalni otpad na odlagalištima gotovo da i ne postoji. Čak 99,3 posto cjelokupnog kućnog otpada se reciklira ili oporabi kao energija, što Švedsku svrstava u sam vrh u ovom području.
Otpad kao resurs
Švedski se otpad obrađuje u integriranim sustavima i reciklira kao daljinsko grijanje, električna energija, bioplin, biognojivo i razni materijali, kao što su na primjer amorfne mase koje se koriste za asfaltiranje i u građevini. Koriste se različite metode obrade, ovisno o prirodi otpada kako bi se omogućilo korištenje otpada kao resursa.
Spaljivanje je metoda idealna za otpad koji se ne može reciklirati ni na koji drugi način. To je učinkovita i ekološki sigurna metoda za oporabu energije iz otpada, a osigurava i daljinsko grijanje i električnu energiju u Švedskoj.
Švedska oporabi više energije iz svake tone otpada nego bilo koja druga zemlja.
Njihovi sustavi gospodarenja otpadom razvijaju se kontinuirano, a rezultat su dugotrajnog i ustrajnog rada, posebice gradova i njihovih komunalnih tvrtki, a u suradnji s privatnim subjektima. Zahtijevalo je preuzimanje rizika za razvoj novih tehnologija i ohrabrilo se za velika, ali bitna ulaganja u infrastrukturu.
Švedska vizija ‘zero waste’ prožima sve razine gospodarenja otpadom i prikupljanja odvojenog otpada od hrane. Naravno, za to je prvo bila potrebna čvrsta politička odluka, opći konsenzus, dugoročna predanost cilju i kontinuirana borba za doprinos baš svakog pojedinog stanovnika Švedske.
Ostatak teksta pročitajte na zgradonacelink.hr