Istraživači su razvili detaljan plan za transformaciju sistema pakiranja proizvoda i značajno smanjenje proizvodnje plastike i onečišćenja.
Studija dolazi u trenutku kada se predstavnici vlada sastaju u Parizu kako bi pregovarali o pravno obvezujućem globalnom sporazumu o plastici s mandatom za zaustavljanje onečišćenja plastikom.
Istraživanje koje je objavio Globalni centar za politiku plastike Univerziteta u Portsmouthu, a naručio pokret Oslobodi se plastike (Break Free From Plastic), objedinjuje 320 članaka i radova, plus 55 novih intervjua sa stručnjacima za sistem ponovne upotrebe iz cijelog svijeta, kako bi se predložila univerzalna definicija sistema ponovne upotrebe i po prvi put procijenilo na koji način nacije globalno mogu odustati od ambalaže za jednokratno bacanje.
Ambalaža je odgovorna za 40% sve plastike u EU, a plastični ambalažni otpad trebao bi porasti za 46% do 2030. godine, prema procjeni Europske komisije. Deset plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji se najčešće nalaze na europskim plažama, uz ribolovnu opremu, predstavljaju 70% ukupnog morskog otpada u EU, navodi se. Sistemi ponovne upotrebe mogli bi smanjiti onečišćenje plastikom za 30 posto do 2040.
Studija je otkrila:
Potreban je postepeni pristup kako bi se omogućila promjena u globalnoj ekonomiji od jednokratnih do višekratnih sistema pakiranja koji mogu značajno smanjiti utjecaje na našu klimu, okoliš, biološku raznolikost i zdravlje. Mnogi sistemi ponovne upotrebe već su razvijeni, dokazani i skalabilni. Osnova pravih sistema ponovne upotrebe jeste da se ambalaža posudi potrošačima koju bi oni vraćali više puta dok se ne postigne ‘prijelomna tačka’ održivosti.
Nadolazeći globalni sporazum o plastici, koji se ove sedmice odvija u Parizu, smatra se glavnom prilikom za kreatore politika da podrže povećanje sistema ponovne upotrebe, ograniče proizvodnju nekorištene plastike, postave standarde i ojačaju infrastrukturu. Ciljevi smanjenja korištene plastike kasne 25 godina za ciljevima emisije ugljika, rekli su intervjuirani stručnjaci za sistem ponovne upotrebe.
Ambalaža sljedeće generacije uglavnom bi trebala biti standardizirana, da se može jednostavno slagati i elektronički označena. Mora biti izdržljiva, lagana, periva i netoksična, ali niti jedan materijal neće biti najprikladniji za sve situacije.
Put do masovnog usvajanja sistema ponovne upotrebe trebao bi se odvijati u četiri faze, kažu autori, počevši od velikih prostora kao što su sportske arene i muzički festivali, koji imaju revolucionarni potencijal da potaknu prihvaćanje sistema ponovne upotrebe u javnosti, što je kao izazov identificiralo tri četvrtine (74%) intervjuiranih stručnjaka za ponovnu upotrebu.
Dostavne firme imat će glavnu ulogu u ekonomiji povrata i ponovne upotrebe, prikupljajući korištenu ambalažu tijekom dostave.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA